Posljednjih nekoliko godina naveliko se inoviraju fakultetski programi pa je akademske godine 2024./2025. na hrvatske fakultete uveden niz novih studija raznih vrsta, trajanja i organizacije učenja koji omogućuju cjeloživotno obrazovanje. Po svemu sudeći, došlo je vrijeme da se obrazovanje spusti na zemlju i odgovori na potrebe tržišta rada, ne samo danas nego i u budućnosti
Nova vremena zahtijevaju nova znanja i vještine usklađene s tržištem rada, što znači da učenje traje onoliko koliko smo radno i poslovno aktivni – dakle cijeli život. U skladu s tim naveliko se inovira fakultetski program pa je akademske godine 2024./2025. na hrvatske fakultete uveden niz novih programa na kojima se može temeljiti cjeloživotno obrazovanje. Prema riječima prof. dr. sc. Dolores Grmače, prodekanice za studijske programe i cjeloživotno obrazovanje Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji ove godine obilježava 150 godina postojanja, dovršili su postupak vrednovanja za ukupno stotinu novih i reformiranih prijediplomskih i diplomskih studijskih programa.
– Već smo prošle godine počeli izvoditi dva nova diplomska studija: Digitalnu lingvistiku, združeni studij sa Sveučilištem u Ljubljani i Masarykovim sveučilištem u Brnu, i Primijenjenu kognitivnu znanost, združeni studij s Fakultetom elektrotehnike i računarstva. U tijeku su upisi na još jedan inovativan diplomski studij, Kliničku lingvistiku i fonetiku, a počinjemo izvoditi i dva nova prijediplomska studija: Japanologiju, studij japanskoga jezika i kulture, i Sinologiju, studij kineskoga jezika i kulture – kaže Grmača i dodaje da Filozofski fakultet izvodi više od dvije trećine svih studijskih programa na zagrebačkome sveučilištu te ujedno najviše studija u Hrvatskoj, regiji, pa i šire.
Ni filozofija više nije…
Pritom je velika pozornost posvećena cjeloživotnom obrazovanju.
– Cjeloživotno obrazovanje važno je područje u strategiji razvoja Filozofskog fakulteta. Stoga smo u radu na reformiranim i novim programima postavili temelje za niz programa cjeloživotnoga obrazovanja. Usto smo proveli nekoliko anketnih upitnika kako bismo istražili potrebe tržišta rada jer želimo odgovoriti na dinamične potrebe društva i ponuditi širok spektar programa cjeloživotnog obrazovanja – objašnjava Grmača.
Prema njezinim riječima, u prvoj fazi izvođenja novih i reformiranih studijskih programa FF namjerava ponuditi katalog otvorenih kolegija koje će moći upisati svi zainteresirani. Usto planira ponuditi upis programskih modula kojima će se omogućiti stjecanje mikrokvalifikacija. Riječ je o razvijanju kompetencija koje proizlaze iz studijskih programa koji se izvode na fakultetu.
– Planiramo i održavanje programa cjeloživotnog obrazovanja bez ECTS bodova koji uključuju obrazovanje odraslih, obrazovanje za treću životnu dob i drugo, a organizirat ćemo ih u obliku predavanja, seminara, tečajeva, radionica, panela, ljetnih škola i drugih oblika obrazovnih aktivnosti – ističe Grmača navodeći da vlada golemo zanimanje studenata za nove programe.
Primjerice za studij Primijenjene kognitivne znanosti redovito je tri puta više zainteresiranih od upisne kvote. Jednako velik interes vlada za Japanologiju i Sinologiju, za koje su upisne kvote popunjene. Zasad je veliko zanimanje i za Digitalnu lingvistiku te Kliničku lingvistiku i fonetiku. Osim toga, na Filozofskom fakultetu već više od pola stoljeća djeluju centri kojima je primarno održavanje programa cjeloživotnoga obrazovanja: Croaticum – centar za hrvatski kao drugi i strani jezik, Centar za strane jezike i Centar za obrazovanje nastavnika.
Za mlade i za poslovnjake
RIT Croatia prije tri je godine pokrenuo regionalno jedinstven program Dizajn novih medija (New Media Design BFA), koji je brzo privukao pozornost zbog inovativnog kurikula prilagođenoga rastućim potrebama digitalnog svijeta.
– Taj studijski program pripada skupini studija New Economy Majors na RIT-u jer je osmišljen kao odgovor na trenutačne i buduće potrebe brzorastućeg tržišta te industrije – kaže dr. sc. Milivoj Marković, prodekan za nastavu na RIT-u Croatia.
Također rade na razvoju novoga prijediplomskog studijskog programa STEM-a. Prema Markovićevim riječima, na svim studijskim programima RIT-a Croatia može se temeljiti cjeloživotno obrazovanje.
– Svi RIT-ovi studijski programi osmišljeni su i oblikovani kao temelji za stjecanje mnogih vještina, kako za mlađu tako i za iskusnu poslovnu publiku koja želi unaprijediti svoje vještine za iduće digitalne izazove. Brzo promjenjiv tehnološki krajolik zahtijeva od profesionalaca da se posvete cjeloživotnom učenju, a naši programi strukturirani su tako da studentima pružaju snažnu osnovu na temelju koje mogu kontinuirano rasti. Nadalje, pojedini segmenti naših programa tvore mikrocjeline koje se mogu segmentirano svladavati, bilo formalnim bilo neformalnim oblicima cjeloživotnog učenja – ističe Marković i dodaje da kontinuirano ažuriraju kurikule svih studijskih programa u suradnji s matičnim sveučilištem u SAD-u, ali i predstavnicima industrija relevantnih za te studije.
Ukorak s digitalnim dobom
Sveučilište Algebra pokreće tri nova prijediplomska sveučilišna studija u čijem su fokusu umjetna inteligencija, podatkovna znanost, programsko inženjerstvo i digitalna ekonomija te tri nova sveučilišna diplomska studija u poljima ekonomije i računarstva. Pokreće i stručni prijediplomski studij kibernetičke sigurnosti.
– Algebrin je cilj novim studijem Ekonomija digitalnog poslovanja stvoriti ne samo generaciju poslovnih stručnjaka nego i zajednicu budućih lidera i menadžera koji će informirano, savjesno i odgovorno upravljati suvremenim kompanijama nove generacije. Kolegiji kao što su Transformacija financijskih usluga, Blockchain i kriptoimovina, Digitalna transformacija i novi poslovni modeli, Primjena umjetne inteligencije u poslovanju, Ekonomija socijalnih mreža ili Strateški management u digitalnom dobu polaznicima će omogućiti kvalitetnu podlogu u temeljnim ekonomskim disciplinama uz digitalni zaokret prema suvremenim kolegijima. Ekonomija novoga doba fokusirana je na alate i tehnike koji disrupcijom mijenjaju svakodnevni život pojedinca u svim segmentima – u upravljanju financijama, ljudima, ali i razvoju modernih zajednica i odgovornog društva – kaže prof. dr. sc. Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra.
Prema njegovim riječima, interes za Algebrine studijske programe raste sa svakom novom akademskom godinom, pa i ove godine bilježe rast u broju prvih izbora od čak 18,7 posto. Sveučilište Algebra već više od dvadeset pet godina prati najnovije tržišne trendove te u suradnji s međunarodnim visokoobrazovnim ustanovama i gospodarskim sektorom u Hrvatskoj, ali i u sklopu stručne prakse, studente priprema za poslove u područjima na kojima se traži mnogo kvalitetnoga kadra. Čak 96 posto Algebrinih diplomaca zapošljava se u struci u tri mjeseca od stjecanja diplome. Mnogo njih počinje raditi već tijekom studija u renomiranim domaćim i stranim tvrtkama, primjerice u Amazonu, Googleu, Microsoftu, IBM-u, Infobipu, Rimac Automobilima...
Robotika i zdravstvo u fokusu
– U protekloj godini Sveučilište u Rijeci znatno je napredovalo u obogaćivanju obrazovne ponude. Uspješno je provedena inicijalna akreditacija nekoliko novih studijskih programa, čije su upisne kvote bilo iznimno popunjene već u ljetnom roku. Posebno se ističe Fakultet zdravstvenih studija koji je uveo sveučilišne diplomske studije sestrinstva sa smjerovima Javno zdravstvo te Gerontologija i palijativna skrb starijih. Među novim programima ističe se i studij Mehatronika i robotika na Tehničkom fakultetu, osmišljen kako bi pružio vrhunsko obrazovanje koristeći se suvremenim metodama poučavanja te usko povezujući studente s industrijom. Može se pohađati i na engleskome jeziku, što otvara vrata stranim studentima te se proširuje ponuda obrazovnih sadržaja u sklopu europske alijanse YUFE (Young Universities for the Future of Europe) – kaže prof. dr. sc. Marta Žuvić, prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete Sveučilišta u Rijeci.
Najbolji upisni rezultati na Sveučilištu u Rijeci ove godine postignuti su na studijima pedagogije, logopedije, biotehnologije i istraživanja lijekova, medicine, farmacije, dentalne medicine, dentalne tehnike, radiološke tehnike te grafičkog dizajna i vizualnih komunikacija. Uz to su vrlo dobre rezultate ostvarili studiji iz biomedicinskog područja, engleskog jezika i književnosti, psihologije te građevinarstva.
– Vođeno politikom otvorenosti i prepoznavanjem potreba tržišta rada, Sveučilište kontinuirano radi na unaprjeđenju i fleksibilizaciji studijskih programa omogućujući studentima stjecanje ključnih kompetencija. Od 2021. podupire razvoj inovativnog modela mikrokvalifikacija koje se temelje na europskom pristupu cjeloživotnom učenju i zapošljivosti. Ti programi omogućuju personalizaciju obrazovnih putova, usavršavanje postojećih i stjecanje novih vještina, čime se podupire kontinuirano profesionalno usavršavanje – kaže Žuvić i navodi da se trenutačno razvija tridesetak mikrokvalifikacija koje će biti dostupne studentima i polaznicima iz zajednice, s mogućnošću upisa u dopunsku ispravu o studiju.
U sklopu alijanse YUFE Sveučilište u Rijeci razvija jednosemestralne programe temeljene na problemskom, projektnom i timskom učenju usmjerenom na rješavanje aktualnih izazova u zajednici. Među osamnaest razvijenih programa nudi dva: Urban Ecology i Urban Inequality, koji će biti dio međunarodnog prijediplomskog studija YUFE Urban Sustainability Studies, dostupnog od iduće akademske godine.