Više od 200 milijuna kuna mjesečno, odnosno oko 2,5 milijardi kuna godišnje trgovci naftom u Hrvatskoj uprihodovat će manje zbog Vladine odluke o ograničavanju marže na gorivo na 65 lipa. Naime, zbog toga će, prema procjenama stručnjaka, trgovci naftnim derivatima zarađivati manje oko jedne kune po litri goriva. A kako se godišnje, ovisno od godine do godine, na hrvatskom tržištu plasira više od 2,5 milijardi litara benzina i dizela, jednostavno je izračunati koliki im udarac na prihode predstavlja posljednja odluka iz Banskih dvora.
Doduše, Uredba o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata donesena je samo na razdoblje od mjesec dana, pa je pitanje hoće li Vlada nakon isteka tog razdoblja nastaviti s istom politikom fiksiranja cijena. Ili će smisliti neku novu. Prije tri mjeseca, naime, Vlada je donijela sličnu odluku, kada je, kao i sada, smanjila svoje trošarine, ali i fiksirala maržu trgovaca na 75 lipa.
I dok se Hrvatska odlučila krenuti putem direktnog ograničavanja cijena goriva, neke europske zemlje posljednjih mjeseci posegnule su za tzv. windfall (ekstra profit) porezom te su energetske kompanije, točnije one koje se bave naftom i plinom, odlučile dodatno oporezovati.
Je li država ekstraprofiter inflacije?
Porez na 'višak dobiti' među prvima je uvela Italija, koja je najprije energetskim tvrtkama nametnula dodatni porez od 10, a kasnije ga još dodatno podigla na 25 posto (svim tvrtkama čija je profitna marža u odnosu na razdoblje od prije godinu dana narasla više od 10 posto). Sličnu mjeru najavio je nedavno britanski ministar financija Sunak. Mađarska je pak s različitim stopama poreza, od 4,1 do 25 posto, udarila na banke, telekomunikacijske i energetske tvrtke te trgovce i aviokompanije. U svim tim zemljama, novac prikupljen dodatnim porezima trebao bi se, na različite načine, odlukama Vlada, redistribuirati prema skupinama građana ugroženim visokim porastom cijena.
Windafall tax ili direktno zadiranje u cijene? Ili neka treća opcija? Koji je najbolji put za smanjivanje udara inflacije na budžete građana, osobito onih najsiromašnijih?
Odgovore na ova pitanja potražili smo od ekonomista i naftnih stručnjaka, koji su objasnili što smanjivanje marže na gorivo znači za distributere nafte, koliko će im Vladina odluka nagristi dobit te koje su najbolje opcije za poboljšanje standarda građana u vrijeme visokog rasta cijena energenata.
Što oni kažu te je pati li zaista državni proračun zbog smanjenja trošarina na naftne derivate ili je i država ekstraprofiter inflacije, pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.