Biznis i politika
StoryEditor

Vlatko Cvrtila: Amerika će sigurno voditi politiku koja je odvojena od europskih interesa

01. Kolovoz 2024.
Vlatko Cvrtilafoto Ratko Mavar

Kako ova godina protječe, svatko tko je mislio da će na geopolitičkom planu biti malo mirnija od prethodnih nekoliko, ispao je naivan. Na najiščekivaniji geopolitički događaj 2024. – američke predsjedničke izbore – dodatno je doliveno ulje na vatru atentatom na Donalda Trumpa, a potom je uslijedilo i povlačenje aktualnog predsjednika Joea Bidena iz izborne utrke. Prema očekivanjima, tko god pobijedi u studenome i uđe u Bijelu kuću, Europi neće biti posebno naklonjen. Istodobno Stari kontinent i dalje osjeća sve veći pritisak ruske agresije na Ukrajinu. Kako bi se Europa trebala postaviti u novoj geopolitičkoj konstelaciji snaga, ima li nade za održivi mir u Ukrajini i što Kina želi od Europe razgovarali smo s uglednim geopolitičkim stručnjakom Vlatkom Cvrtilom, rektorom Sveučilišta VERN‘ i profesorom na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Sredinom lipnja u Pjongjangu je potpisan obrambeni sporazum između Sjeverne Koreje i Rusije. Kako tumačite taj potez?

– Taj obrambeni sporazum ne bi bio potpisan da nije ruske agresije na Ukrajinu, odnosno da Rusija nije glavni pokretač revizije međunarodnih odnosa s ciljem ugrožavanja dominacije Zapada. Rusija se godinama, kao i velika većina država članica UN-a, pridržavala režima sankcija i izolacije Sjeverne Koreje, koja je svojevrsni odmetnik u međunarodnom sustavu. Takav odnos Sjeverne Koreje i Rusije bio je očekivan jer su od ruske agresije na Ukrajinu razvili intenzivnu suradnju u kojoj Pjongjang opskrbljuje Rusiju topničkim i raketnim streljivom, a zauzvrat, između ostalog, dobiva tehnologiju i podršku za lansiranje špijunskih vojnih satelita. Sporazum povećava vjerojatnost još agresivnijeg ponašanja Sjeverne Koreje u budućnosti i uvodi novu varijablu u kompleksnu regionalnu sigurnosnu okolinu. Treba napomenuti da taj sporazum otvara i mogućnost transfera nekih tehnologija iz Kine preko Sjeverne Koreje u Rusiju, čime bi Kina izbjegla sekundarne sankcije.

Ako se dogodi situacija koja zahtijeva aktivaciju odredbi iz tog sporazuma o uzajamnoj vojnoj pomoći, hoće li se one automatski aktivirati ili će Rusija oportuno procijeniti je li joj u tom trenutku zaštita Sjeverne Koreje u interesu?

– Mislim da će se Rusija ponašati oportuno, procijenit će situaciju i kontekst. Teško je pronaći u povijesti primjer gdje su se velike države pojavile kao zaštitnice malim državama koje su bile ugrožene, a da pri tome nisu vodile računa o vlastitim interesima. Spomenut ću samo slučaj Armenije. Da bi Rusija reagirala u korist Sjeverne Koreje, a da pri tome ne vodi računa o svojim interesima, teško je zamislivo.

Na prošlim izborima za Europski parlament svjedočili smo usponu desnih i populističkih stranaka. Je li to posljedica određenog zamora europske javnosti sukobom u Ukrajini?

– To što se dogodilo na europskim izborima nije dramatično, iako jest upozoravajuće. Istraživanja javnog mnijenja prije izbora ukazivala su i na veće jačanje desnice. Tradicionalne stranke, prije svega Europska pučka stranka, prošle su bolje nego na prošlim izborima, socijalisti su dio mjesta izgubili, a najveći pad dogodio se u liberalnoj grupaciji u kojoj su francuski parlamentarci iz političke platforme francuskog predsjednika Emmanuela Macrona imali snažan utjecaj. To je posljedica specifične francuske unutarnje političke situacije. Teško je vjerovati da će se u Europskom parlamentu formirati jedan desni politički blok koji će presudno utjecati na europske politike, jer i među njima postoje ozbiljne razlike. No, vjerojatno će se suradnja događati na nekim pitanjima, što ne bi trebalo biti jako zabrinjavajuće. Više me brine manjak liderstva u Europskoj uniji, a okružuju nas veliki izazovi. Sljedećih će pet godina biti ključno za Europsku uniju da se definira u globalnom kontekstu i pri tome ne mislim samo na bojazan od ishoda predsjedničkih izbora u SAD-u. Politika Bidena i Trumpa prema Europi nije jako različita. SAD će sigurno, bez obzira na to tko pobijedi u studenome, voditi politiku koja je odvojena od europskih interesa. To je jedna vrsta povijesnoga loma, koji će dovesti do toga da će Europa, ne definira li svoju strategiju, ući u razdoblje pada globalne moći, pa čak i pada ekonomske moći, što je temelj ukupne europske moći. U tom sam smislu poprilično zabrinut u kojem ćemo smjeru ići.

cijeli intervju pročitajte u tisaknom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
21. studeni 2024 22:06