Piše: Nikola Nikšić
Prema zbirnim podacima, 153 tisuće poduzeća (obveznika poreza na dobit), zapošljavajući nešto više od milijun radnika (prema satima rada), u 2022. godini ukupno je ostvarilo 147 milijardi eura prihoda. To je čak 28,3 milijardi eura više u odnosu na 118,6 milijardi koliko su ostvarili u 2021, što je rast od 23,9 posto.
Značajan doprinos tome dao je izvoz. Prihodi od prodaje u inozemstvu koji se objavljuju u dodatnim podacima godišnjih financijskih izvješća, umanjeni za prihode ostvarene na stranim tržištima tri velika međunarodna trgovca plinom (PPD, MET, MEV), za 2022. su iznosila 29,1 milijardu eura, što je za 29,6 posto više nego što je ostvareno 2021. godine.Time je udio prihoda od izvoza u prihodima od prodaje za 2022. konačno prešao ‘čarobnu granicu‘ od 20 posto, na 20.1 posto, dok je u 2021. godini iznosio 19,3 posto.
Odnos dobitaša i gubitaša u 2022. je poboljšan. Dobitaša je lani bilo 68 posto, dok ih je u 2021. godini bilo 65,4 posto. Neto profit ostvaren u 2022. u iznosu od 6,3 milijarde eura ostao je na razini 2021. kada je ostvareno 6,2 milijarde eura neto profita. Tako je neto marža profita koja je u 2021. iznosila 5.2 posto u 2022. smanjena za 0,9 postotni poen, na 4,3 posto. Jedan od razloga smanjenja je za jedan postotni poen veći rast rashoda, koji je iznosio 24,9 posto, od rasta prihoda.
Troškovi sirovina i materijala porasli su u 2022. za 30,1 posto u odnosu na 2021., a jednako su porasli i troškovi prodane robe. Radi se o grupama troškova čije je udio u ukupnim prihodima lani bio 55,6 posto (u 2021. 52,5 posto). Drugi je razlog značajan rast obračunanog poreza na dobit primjenom dodatnog poreza. U 2021. ukupna je obveza iznosila 1,2 milijarde eura (efektivna stopa poreza 16,4 posto), a u 2022. je porasla na 1,9 milijardu eura (efektivna stopa čak 22,2 posto).
EBITDA je za 2022. ostvarena u iznosu 15,5 milijardi eura, za 2,1 milijardu ili 15,2 posto više u odnosu na 13,5 milijardi eura za 2021. EBITDA marža blago je pala (0,8 postotni poen), na 10,7 posto u odnosu na 11,6 posto u prethodnoj godini.
Povećana vrijednost neto radnog kapitala (od 11,2 milijarde eura za 2021. na 15,6 milijardi za 2022.), vrlo dobre vrijednosti koeficijenti tekuće likvidnosti (1,29) i ubrzane likvidnosti (0,94), stupnja pokrića 02 (1,04), te prihvatljiv omjer financiranja iz vlastitih i vanjskih izvora (40: 60) indiciraju da poduzetnici, poučeni skupo plaćenom lekcijom iz prethodne krize, već dulje vrijeme bolje vode računa o zlatnom bilančnom pravilu i zlatnom pravilu financiranja.
Financijski dug na dan 31. prosinca 2022. iznosio je 42,6 milijardi eura i bio je veći za 1,6 milijardu eura nego na isti dan 2021. godine. No, s obzirom na povećanja EBITDA i novca na računima, odnos neto financijskog duga i EBITDA značajno je poboljšan (s 2,0 u 2021. na 1,7 u 2022.), i indicira na malu razinu rizika od neurednog podmirenja financijskih obveza i veću mogućnost novih zaduživanja, uz primjerene troškove kamata. Radi se o važnoj informaciji i poruci financijskom sektoru kako bi se trebali ponašati kao odgovoran i kompetentan dionik eko-sustava Hrvatske.
U 2022. poduzetnici su vodeći računa o uvjetima na hrvatskom tržištu rada (negativni demografski trendovi, fluktuacija i manjak kvalificirane radne snage) i uvažavajući važnost intelektualnog kapitala, a koristeći optimalno neoporezive izdatke, povećali vrijednost prosječne neto plaće i naknada za 10,2 posto u odnosu na 2021. Za 2022. prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.092 eura, odnosno 101 euro više nego u 2021. godini, kada je iznosila 991 euro.
Ulaganja u dugotrajnu imovinu u 2022. u iznosu od 10,7 milijardi eura u prošloj su godini bila za 1,2 milijarde eura (12,4 posto) veća u odnosu na 9,5 milijardi godinu ranije. S obzirom na vrijednost obračunane amortizacije (6,1), neto dobiti (6,2) za 2021. i 2,1 milijardi eura povećanja zadržane dobiti na dan 31. prosinca 2022. u odnosu na 31. prosinca 2021., može se zaključiti da su se odluke o ulaganjima koja su realizirana u 2022. temeljila na dobrim praksama ekonomski razumnog poslovanja.
Sve u svemu, prema objavljenim zbirnim podacima i izvedenim pokazateljima, 2022. je za poduzetnike, s obzirom na okolnosti iz okruženja (geopolitika, tržište rada, inflacija, rast cijena energenata i kamatnih stopa, …), generalno bila više nego dobra godina. Kako se radi o zbirnim podacima, tek će analize po raznim segmentima (veličine, djelatnosti, regije) dati pravu sliku o dobitnicima i gubitnicima, ne samo u poduzetništvu, nego i u cijelom ekosustavu RH (građani - potrošači ili umirovljenici, proračun, lokalne zajednica, DOP projekti …).