Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), blokirani projekti u obnovljivim izvorima energije (OIE) u Hrvatskoj vrijede čak 2,5 milijardi eura. Ključna prepreka njihovoj realizaciji je dvogodišnje kašnjenje u donošenju Odluke o iznosu jedinične naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Bez te odluke, investitori ne mogu pokrenuti izradu elaborata o optimalnom tehničkom rješenju priključenja (EOTRP) niti dobiti ugovor o priključenju, što su preduvjeti za dobivanje dozvola.
OIE investitorima treba naplatiti samo stvarni trošak priključenja, uključujući izgradnju trafostanica, vodova i ostale opreme. HUP naglašava i potrebu za ublažavanjem propisa koji trenutno omogućuje podnošenje zahtjeva za priključenje samo jednom godišnje, od 1. do 15. svibnja.
Zastarjela regulativa ograničava konkurenciju
Uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, izmijenjena ove godine, dodatno je otežala situaciju opskrbljivačima električne energije izvan HEP grupe. Za razdoblje od 1. listopada 2024. do 31. ožujka 2025., maksimalna priznata ugovorna cijena za povrat smanjena je sa 180 na 120 EUR/MWh. Svako prekoračenje ove cijene znači znatne troškove za opskrbljivače, budući da trenutna cijena električne energije na tržištu iznosi gotovo 56 EUR/MWh, a ugovori o opskrbi temelje se na predviđenim tržišnim cijenama, koje su još uvijek iznad 120 EUR/MWh.
Takva regulacija smanjuje ionako slabu konkurentnost na tržištu, budući da HEP grupa drži više od 95% tržišnog udjela, dok drugi opskrbljivači snose financijski teret ograničavanja cijena. S obzirom na umjetno nisku cijenu električne energije za kućanstva, ni građani ni poduzetnici nemaju poticaja za brže investiranje u obnovljive izvore.
Poticanje OIE kroz regulativne promjene
Kako bi se potaknulo ulaganje u OIE, HUP predlaže delimitiranje naknade opskrbljivačima u punom iznosu razlike između tržišne cijene i maksimalne ugovorne cijene. Nadalje, HUP poziva na donošenje Programa državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija (VUK). U sklopu tog programa potrebno je usvojiti nacionalni energetski i klimatski plan (NECP), Uredbu o kvotama i Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz OIE i VUK.
Uz redovito objavljivanje natječaja za tržišne premije, važno je odrediti odgovarajuću otkupnu cijenu, posebno za investicijski zahtjevnije projekte, kao što su geotermalne elektrane. HUP također poziva na ubrzanje dinamike otvaranja natječaja i izdavanja energetskih odobrenja (EO). S obzirom na to da EO vrijedi sedam godina, što nije dovoljno za kompleksne projekte, predlaže se da se EO smatra iskorištenim s pravomoćnom građevinskom dozvolom.
Investitori, suočeni s administrativnim preprekama i nedostatkom stručne radne snage, nalaze se u riziku da im energetska odobrenja isteknu prije završetka projekta, čime bi se vratili na početak investicijskog ciklusa.
Smanjenje nameta i otvaranje tržišta
HUP također traži ukidanje komunalne naknade za postrojenja OIE-a, jer se proizvodne jedinice poput vjetroelektrana i solarnih elektrana često grade izvan naseljenih područja. Stoga takvi objekti ne koriste infrastrukturu koju jedinice lokalne samouprave razvijaju i održavaju kroz komunalne naknade, što doprinosi financijskoj neizvjesnosti investitora.
U cilju smanjenja administrativnih i financijskih opterećenja, HUP se zalaže za usklađivanje Zakona o tržištu električne energije s Delegiranom uredbom komisije 2023/1184, čime bi se omogućilo povezivanje postrojenja za proizvodnju električne energije i vodika putem izravnog voda bez pretjeranih troškova. Uklanjanje obveze energetskog odobrenja za takva postrojenja dodatno bi olakšalo razvoj vodikovih tehnologija.
Otvaranje tržišta električne energije i daljnji razvoj konkurentnosti potaknut će inovacije u sektoru, s ciljem postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske do 2030. godine. Važan korak u tom smjeru je ulaganje u modernu elektroenergetsku mrežu i tehnologije za skladištenje i balansiranje energije.
Unatoč dostupnim poticajima za razvoj baterijskih sustava, prostorni planovi trenutno ne podržavaju instalaciju baterijskih kapaciteta, što također treba hitno promijeniti. Jačanje distribucijske mreže i investicije u prijenosne kapacitete ključne su za stabilno upravljanje novim kapacitetima iz OIE, a HUP ističe potrebu za donošenjem Desetogodišnjeg plana razvoja hrvatske prijenosne mreže (2024.-2033.).
Uz pravovremene regulatorne i infrastrukturne reforme, Hrvatska bi mogla postići energetski održiv sustav i ubrzati tranziciju prema obnovljivim izvorima energije.