Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca, odnosno, prema nekim informacijama imaju višak. To je velika promjena u odnosu na ranije kada je uvijek bila, da tako kažemo, jagma za trupcima, pa su HŠ zbog toga prije nekoliko godina s Udruženjem drvno-prerađivačke industrije HGK potpisale Pismo razumijevanja kao pravno-obvezujući dokument kojim su kompanijama definirane kvote za nabavu trupaca.
Poslali smo upit Hrvatskim šumama (HŠ), kao i Hrvatskom drvnom klasteru i HGK-u, no dok ne stignu odgovori, razgovarali smo s poduzetnicima koji su i sami rekli da se ne sjećaju ovakve ‘lagodne‘ situacije u kojoj nema nezadovoljnika koji smatraju da bi njihovoj branši trebalo pripasti više trupaca nego što je to kvotom iz Pisma razumijevanja predviđeno. Posebno su se, da podsjetimo, bunile kompanije koje imaju finalnu ili visok stupanj prerađivačke proizvodnje.
Darko Vukelić, vlasnik Panona, potvrdio je da su iz Njemačke, pogotovo od siječnja, manje narudžbe, i da se osjeća pad proizvodnje, pa zbog toga kompanije manje naručuju i trupaca. Osim Njemačke, pad narudžbi zabilježen je i iz Italije, čak i u Austriji, dvama također velikim hrvatskim izvoznim tržištima. Osim toga, veli Vukelić, Hrvatsku su prošle godine pogodili veliki olujni vjetrolomi diljem Slavonije koji su uništili i oštetili mnoga stabla (ukupno 1,4 milijuna kubnih metara koja su, kako nam je još lani u rečeno u Hrvatskim šumama, na tržištu vrijedilo 140 milijuna eura).
Ipak, osim uništenih, dio stabala je ‘samo‘ oštećen, a tada su u HŠ-u rekli da će takva stabla biti moguće prodavati, no s obzirom da su oštećena njihova cijena nije mogla više biti onakva kakav bi inače bila. Upravo i ta oštećena drvna masa stvorila je višak trupaca, što je u mnogočemu utjecalo na povećanje ponude HŠ-a koja se osjeća i sada.
Pad narudžbi očekivan
Tako je nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje, a Vukelić veli da se još sredinom prošle godine moglo očekivati da će uslijediti pad narudžbi. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj. Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
- Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja i upravo dok smo razgovarali, vozio se prema aerodromu jer putuje u inozemstvo s uzorcima robe koje Požgaj grupa proizvodi. Zato ne vjeruje da ima viška trupaca, prema njegovim saznanjima kompanije povlače predviđene količine, a nije ni čuo da je kompanija Hrvatske šume organizirala više licitacija da bi se riješila trupaca. Zato smatra da je eventualni poremećaj mogao biti u prošlogodišnjoj oluji, što je spomenuo i Vukelić.
S njima se slaže i Filip Galeković, direktor PPS Galeković koji je uvjeren da je riječ ponajprije o posljedicama oluje. Ni on nije mogao potvrditi da je neka kompanija povukla manje trupaca od predviđenih, no potvrdio je ipak pad narudžbi drvno-prerađivačkih proizvoda iz Njemačke, što bi moglo dovesti do pada kupovine trupaca. Osim toga, spomenuo je i pad cijena trupaca iz Ukrajine za 30 do 50 posto, što bi također moglo utjecati barem na to da HŠ nemaju kome prodati robu na licitacijama.
No da postoje kompanije koje su ipak povukle manje trupaca od planiranih potvrđuje nam jedan veliki proizvođač koji je želio ostati anoniman. On nam je rekao u brojkama koji je bio plan te koliko je povukao trupaca, no kako smo obećali da ga nećemo spominjati, kao niti njegove brojke, možemo samo reći da se iz njih vidi da je naručio za trećinu manje trupaca od planiranih. Tvrdi da ima još dosta kompanija koje su povukle manje trupaca od planiranih dodavši da hrasta sada ima jako puno u Slavoniji, da ga kompanije ne kupuju (to nam je potvrdio i Vukelić), a i u Lici se isto tako ne prodaju trupci kao ranijih godina.
Dakle, iz izjava naših sugovornika možda bismo prije mogli reći da kompanije povlače manje trupaca, a da je sav višak koji sada stoji više posljedica olujnog nevremena nego sječe stabala koja se izbjegava da trupci ne bi trunuli. No više ćemo saznati kad nam odgovore iz Hrvatskih šuma.