Klimatske promjene bile su glavni fokus javnosti, ali i energetskih tvrtki, posljednjih nekoliko godina, no danas se, zbog cijele situacije na tržištu energentima, više postavlja pitanje ‘hoćemo li imati dovoljno zaliha za zimu‘ nego ‘koliko je to ekološki prihvatljivo‘.
Koliko uopće teme zelene tranzicije danas mogu biti u prvom planu kada su cijene električne energije, i prije početka agresije na Ukrajinu, krenule rasti? Prema riječima energetskih stručnjaka, koji su danas govorili na panelu o stanju na tržištu energenata u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sve što se do sada počelo raditi u području ‘zelene‘ energije ili što se tek trebalo raditi je trenutno na čekanju, trenutno svi samo žele ‘preživjeti zimu‘.
Svega dva posto energije iz obnovljivih izvora
Član uprave Cropexa, Ivica Toljan u svom je uvodnom predavanju opisao trenutno stanje na burzi te je kao četiri razloga za otežan rad u posljednjih dvije i pol godine naveo pandemiju, agresiju Rusije na Ukrajinu, inflaciju i ‘price cap‘, odnosno regulaciju cijena energenata koje je vlada uvela kao jednu od mjera pomoći hrvatskim građanima.
Toljan je naglasio da je tendencija rasta trgovine na burzi sve veća i veća te da se tržište sve više razvija, što pokazuju i podaci koje je iznio.
- Mi smo bili na razini od 100 milijuna eura godišnje, u ovih posljednjih 9 mjeseci imali smo 1,5 milijardu eura prometa, a očekuje se da će do kraja godine doći i do dvije milijarde – rekao je Toljan.
Svoja su predavanja prije rasprave, odnosno okruglog stola, održali i Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin te Hrvoje Pandžić, profesor na FER-u i voditelj Laboratorija za odziv potrošnje.
Pudić je iznio podatak da se potrošnja prirodnog plina povećala za 23,5 posto, dok se potrošnja električne energije povećala za 25,2 posto. Isto tako, dok trenutno svi govore o obnovljivim izvorima energije, svega dva posto energije u ukupnoj potrošnji dolazi iz obnovljivih izvora.
- Kada govorimo o obnovljivoj energiji mislimo na vjetar i sunce – naglasio je Pudić iznoseći i podatak da je prosječna potrošnja energije u svijetu 20,9 megavat sati po stanovniku, dok je u razvijenijim državama još i veća.
Cijene će se stabilizirati
Ipak kada se govori o visokim cijenama energenata većina prvo pomisli na rat u Ukrajini, koji iako je pogoršao situaciju, svakako nije jedini uzročnik trenutne situacije na tržištu. Kako je potvrdio Pudić, zajedno s oporavkom gospodarstva od pandemije počele su rasti i cijene na tržištu, počevši od toplinske energije nadalje. Prazna skladišta plina prošle su godine povećala potražnju pa tako samim time i cijenu, a cijene plina su se odrazile i na cijene električne energije.
- Iz jedne paradigme predvidljivosti, mi smo došli u paradigmu nepredvidljivosti cijena – rekao je Pudić naglašavajući da se Hrvatska nalazi u boljoj poziciji od ostatka država u regiji po pitanju plina jer ima vlastitu proizvodnju i vlastiti terminal te da je neupitno hoćemo li imati dovoljno zaliha za zimu.
Pudić je naglasio i da će se cijene plina stabilizirati jer su trenutno neodržive na ovakvim cijenama te se će sigurno dugoročno smanjivati.
- Analitičari su i prije rata najavljivali da će cijene energenata u budućnosti padati – zaključio je.
Kako će se postaviti struka?
Profesor s FER-a Hrvoje Pandžić u svom je predavanju govorio o ‘kućanstvu budućnosti‘. I dok se danas često govori o solarima kao isplativim dugoročnim investicijama, komplikacije prilikom nabave i instalacije istih u Hrvatskoj su velike pa ih se zato rijetko, barem u kućanstvima, i viđa.
Kada se govori o cijenama energenata ne može se ne spomenuti i Vladine mjere za ublažavanje krize, odnosno za pomoć građanima i poduzetnicima. Kako je naglasio Toljan, mjere koje je uvela Vlada znače kontrolu koja je protivna slobodi tržišta. Dok se na mjere gleda pozitivno jer je važno ‘pregrmiti‘ ovu zimu i osigurati dovoljno energenata, stručnjaci vjeruju da se u budućnosti cijela situacija mora popraviti.
Ključno pitanje ovog panela bilo je ‘kako će se postaviti struka po pitanju situacije na tržištu?‘, odnosno jesu li promjene potrebne u kriznim situacijama ili je potrebno reći ‘krizna je situacija, trebamo popustiti‘? Svi su pak potvrdili da je važno promijeniti vlastito ponašanje kako bi mogli trajno promijeniti situaciju, odnosno ušteda energije važna je za trajno smanjenje cijena energenata.
Kako je potvrđeno na panelu, neovisno o tome hoće li politika slušati struku, važno je postaviti stav i pitati se što je potrebno promijeniti u kriznim situacijama, a da će biti korisno u budućnosti.