Europski štediše povlače sve više novca iz banaka tražeći bolju opciju za ušteđevinu, dok se banke tome opiru kako bi zadržale depozite.
Trend se pojavio kada su neki od najvećih europskih zajmodavaca izvijestili o profitabilnom početku godine, no istovremeno traje fenomen ‘bank walk‘ - spor, ali značajan odljev gotovine klijenata.
Banke nisu gubile vrijeme kad su se kamatne stope prošle godine prenule iz gotovo 15-godišnjeg sna te su odmah počele naplaćivati više za zajmove, no većina je odugovlačila s povećanjem kamata na depozite milijunima svojih klijenata.
Time se mnogim velikim bankama dobit povećala iznad očekivanja mnogih analitičara, što je štediše učinilo nezadovoljnim, otvarajući tako nova pitanja o dugoročnoj stabilnosti sektora.
Istovremeno, fondovi koji prikupljaju male ušteđevine građana i ulažu ih na tržište novca, pokazali su se popularnima među štedišama koji traže veće povrate na svoj novac u uvjetima visoke inflacije. U zadnje vrijeme, povrati u tim fondovima neznatno su nadmašivali kamatne stope na bankovne depozite.
Alternative s višim prinosima
U Velikoj Britaniji su klijenti NatWesta povukli 11,1 milijardu funti u prva tri mjeseca ove godine. Depoziti HSBC-a isključujući jednokratne priljeve pali su za 10 milijardi dolara, na 1,6 bilijuna dolara, dok su Barclays i Lloyds Banking Group zabilježili pad depozita od pet milijardi odnosno 2,2 milijarde funti.
U Njemačkoj su podaci Bundesbanke pokazali da su depoziti kućanstava pali za gotovo osam posto u odnosu na godinu ranije. Deutsche Bank, najveća banka u toj zemlji, djelomično je pripisala vlastiti pad od 4,7 posto u prvom tromjesečju strahovima od širenja bankovne krize koja je započela u SAD-u i Švicarskoj.
Glavni financijski direktor Deutsche Banka James von Moltke zaključio je, međutim, da je veća konkurencija među "nekim cjenovno osjetljivim depozitima koji su povučeni iz banke" i nekim klijentima koji su se prebacili na alternative s višim prinosima poput fondova tržišta novca, također odigrali ulogu.
Francuski BNP Paribas također je izvijestio o skromnom padu depozita u prvom tromjesečju, dok je španjolski Santander jedini europski "teškaš" koji je izvijestio o rastu od šest posto u istom razdoblju.
Neki zakonodavci kritizirali su banke zbog neusklađenosti između onoga što naplaćuju zajmoprimcima i kamatnih stopa koje se nude štedišama.