Burzovnom godinom na izmaku investitori, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu, mogu biti sasvim zadovoljni, iako je lijepi porast vrijednosti dioničkih mjerila ostvaren zahvaljujući tek šačici kompanija. Nakon što je 2022. zaključio s minusom od gotovo 20 posto, vodeći američki burzovni indeks S&P 500 ove je godine porastao 21 posto, od čega čak 13 posto od listopada kada je završen negativni sentiment koji je najveće globalno dioničko tržište gurnuo u korekciju.
Iako bi se naoko reklo da je ove godine Wall Street postigao sveobuhvatni oporavak na krilima suzbijanja inflacije i prošlotjedne Fedove najave rezanja kamatnih stopa već sredinom iduće godine, za ovogodišnji rast vrijednosti indeksa ponajviše je zaslužno samo – deset kompanija. Riječ je o tehnološkim divovima poput Applea, Mete, Microsofta i Nvidije.
Fantastičan porast
Vrlo slična situacija dogodila se i na hrvatskom tržištu. Naime, ovogodišnji skok od gotovo 25 posto indeks CROBEX ponajviše može zahvaliti svega tri dionice – Podravci, Končar – Elektroindustriji i Zagrebačkoj banci. Dobar dio analiza burzovne 2023. na hrvatskom tržištu ističe dionicu Končar – Distributivni i specijalni transformatori kao predvodnicu rasta CROBEX-a. Naime, ta je dionica, zaključno do 6. prosinca skočila (za standarde hrvatskih likvidnijih dionica) fantastičnih 167 posto i time ostvarila uvjerljivo najveći porast vrijednosti unutar domaćeg dioničkog mjerila.
Troznamenkasti skok cijene dionice svoje utemeljenje ima u poslovnim rezultatima. Prema devetomjesečnom izvješću, Končar D&ST u prva je tri kvartala 2023. zabilježio konsolidirane poslovne prihode od 244,9 milijuna eura, 34 posto više nego lani. Neto dobit nakon oporezivanja popela se na 30,4 milijuna eura što je 176 posto više dok je pokazatelj profitabilnosti EBITDA od 39,5 milijuna eura uvećan za 137 posto. Međutim, utjecaj Končar D&ST-a rastu CROBEX-a ustvari je simboličan, iz dva razloga.
Prvi je što je ta dionica u indeks uvrštena tek u rujnu, nakon redovne revizije. Od početka godine, pa do 18. rujna kad je započeo novi izračun CROBEX-a, Končar D&ST-u već je porastao za 115 posto. Drugi je razlog što je težina te dionice unutar indeksa relativno mala, 3,7 posto. Podsjetimo, težina svake dionice u indeksu određena je sukladno njezinoj free float tržišnoj kapitalizaciji. Kad se to ubroji, Končar D&ST doprinio je ovogodišnjem rastu CROBEX-a s tek 3,3 posto, pokazuje izračun Lidera.
S druge pak strane, Podravka je najzaslužnija za ovogodišnji rezultat indeksa. Dionica koprivničke kompanije poskupila je ove godine gotovo 87 posto, a kako u indeksu ima najveću težinu od 10,8 posto, porastu CROBEX-a doprinijela je s više od trećine. Doprinos Končar-EI-a čija je težina u indeksu 10,1 posto iznosi više od 24 posto, s obzirom da je cijena te dionice ove godine ojačala 61 posto. Na trećoj je poziciji Zagrebačka banka koja je ugradila gotovo 16 posto u ovogodišnji rezultat CROBEX-a rastom cijene dionice od 64 posto. Ako se uračunaju i dividende, domaće dioničko tržište ove je godine ojačalo za dodatnih pet posto, ističe Đivo Pulitika, fond menadžer u InterCapital Asset Managementu.
Utjecaj Pivaca
Komentirajući izvedbu vodećeg trojca, Pulitika kaže kako je Podravka u prvih devet mjeseci iskazala rast prihoda od sedam posto, uz stabilnu normaliziranu operativnu (EBITDA) maržu. – Drugim riječima, dobro su se snašli s inflacijom i utjecaj na troškove uspjeli prebaciti i na kupce. Ipak, rast cijene ne pripisujemo tome, već događanjima na samoj burzi. Braća Pivac ove godine kupuju Podravkine dionice i trenutno imaju nešto više od pet posto. Ove godine kupili su preko 130 tisuća komada, što je 42 posto ukupnog prometa Podravkinom dionicom na burzi – ističe Pulitika.
Što se tiče Končara, ovdje zaista možemo govoriti o izvrsnim rezultatima, dodaje Pulitika. – Kompanija je u prvih devet mjeseci zabilježila rast prihoda i dobiti iznad 20 posto, a uz to je objavila i značajan rast ugovorenih poslova koji su baza za prihode u budućnosti. Vjerujemo da su ove vijesti i privukle investitore. I sljedeća bi godina stoga mogla biti dobra, ali svejedno treba pripaziti kakvo će biti makro okruženje i gospodarska kretanja ne samo u Hrvatskoj, već i šire – navodi Pulitika.
Zagrebačka banka još je jedna kompanija s odličnim rezultatima ove godine. – Ostvarila je rast neto prihoda od kamata od 74 posto. Banke su općenito dobro prošle u ovom periodu povećanja kamatnih stopa jer su kamate na kredite uglavnom rasle, dok na depozite nisu značajno. Dobit banke je porasla za 67 posto. Osim toga, Zaba je ove godine isplatila i visoku dividendu od 1,69 eura po dionici, što je gotovo 20 posto cijene dionice s početka godine – ističe ICAM-ov analitičar. Kako zasad stvari stoje, banke će i u sljedeću godinu ući s natprosječnom razlikom između aktivnih i pasivnih stopa. Ipak, treba pripaziti kako će se to odraziti na kvalitetu kredita i hoće li zbog tereta kamata neke plasmane morati otpisivati, dodaje Pulitika.
S druge strane, osam dionica vuklo je CROBEX prema dolje. To su hotelijeri Plava laguna (-0,01 posto) i Arena Hospitality Group (-2,2 posto), brodari Alpha Adriatic (-0,15 posto), Jadroplov (-0,17 posto) i Atlantska plovidba (-0,6 posto), poljoprivredna kompanija Kutjevo (-0,2 posto), zatim Ingra (-1,6 posto) dok je najveći negativni doprinos od 4,3 posto došao od Ericssona Nikole Tesle čija je dionica do 6. prosinca oslabila za 14 posto. U kontekstu financijski odlične turističke sezone, zanimljivo je da su se u ovoj neslavnoj skupini našli i predstavnici turističkog sektora.
‘Turisti‘ više nisu jeftini
Davor Špoljar, analitičar tržišta kapitala u Erste banci kaže kako je ovogodišnja turistička sezona bila dobra te su hotelijeri ostvarili rezultate koji su generalno gledajući unutar očekivanja. – Činjenica što tržište nije pozitivno reagiralo na takve rezultate najvjerojatnije je posljedica makroekonomske, geopolitičke i regulatorne neizvjesnosti s kojom je sektor suočen. Zanimljivo je primijetiti da je još od izbijanja pandemije svaka godina bila neizvjesna za turistički sektor, a rezultati su, nakon inicijalnog pandemijskog šoka, svake godine bili sve bolji. Još uvijek postoji jaz u cijenama dionica hotelijera u odnosu na pretpandemijske razine, te predstoji vidjeti hoće li u narednoj godini uspjeti to barem djelomično smanjiti – tvrdi Špoljar.
Nastavno na cijene, Đivo Pulitika dodaje da turističke dionice nisu nužno jeftine. – Trguju se na multipli EV/EBITDA od 8 do 10, što je više od prosjeka za indeks (npr. HT je na 4,4, Končar na 6,5, Podravka je na oko 12). Uz to, investitori su nakon godina pomame za turističkim kompanijama unazad zadnjih nekoliko godina postali svjesniji i rizika tog sektora, pogotovo sad kad se spominje gospodarsko usporavanje na tržištima s kojih dolazi većina naših turista. Visoke multiple inače opravdavaju očekivanja visokih stopa rasta. Izgleda da tržište za turističke kompanije to u ovom trenutku ne očekuje – ocjenjuje Pulitika.
Spomenuti rizici svakako će oblikovati sentiment investitora u godini pred nama. Iako se očekuje nastavak povećanja zarada kod većine domaćih kompanija, nije izgledno da će se intenzitet rasta nastaviti dosadašnjom dinamikom, smatra Davor Špoljar. – Najveći izazovi za tržišta predstavljaju neizvjesno makroekonomsko i geopolitičko okruženje, što se primarno reflektira kroz rezultate na izvoznim tržištima, uz dodatne inflacijske pritiske na tržištu rada. Ipak, smirivanje cijena na tržištima roba moglo bi u velikoj mjeri poništiti navedene negativne efekte – kaže Špoljar.
Đivo Pulitika dodaje da će sigurno u fokusu investitora biti makroekonomija i s tim povezane politike središnjih banaka u pogledu kamatnih stopa. Stoga, još jednu godinu s 30-postotnim prinosom (uključujući dividendu) teško je očekivati.