Različiti gospodarski uvjeti, mjere potpore i zakonske promjene utjecale su na trendove nelikvidnosti u srednjoj i istočnoj Europi u posljednje dvije godine. COVID pandemija izazvala je gospodarski pad, s padom regionalnog rasta od 4 posto. Iako je insolventnost poduzeća u zemljama srednje i istočne Europe smanjena tijekom pandemije, to je bilo zahvaljujući velikim mjerama državne potpore kućanstvima i poduzećima.
- U 2021. godini u regiji je zabilježen povećan rast (5,5%), ali se očekuje da će se ovaj zamah ove godine nestati s predviđenom stopom rasta od 3,2 posto. Sve zemlje srednje i istočne Europe vjerojatno će patiti od posljedica, izravnih i neizravnih, rusko-ukrajinskog rata. Baltičke zemlje će zabilježiti najslabije stope rasta zbog svojih trgovinskih veza s Rusijom - rekao je Grzegorz Sielewicz, Coface ekonomist za srednju i istočnu Europu
Ukidanje mjera potpore i još uvijek izazovno okruženje pokreću rast nelikvidnosti
Nakon pada insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi u 2020. godini, broj stečajnih postupaka je porastao u 2021. godini, gotovo se vrativši na razinu prije pandemije. Taj je porast bio očekivan zbog namjera vlada da umanje goleme mjere potpore. Ponderirani prosjek regionalnog BDP-a izračunat iz dinamike nelikvidnosti zemalja pokazao je povećanje od 34,7 posto u 2021. u odnosu na prethodnu godinu (+1,5% povećanje bez Poljske gdje je ukupan broj postupaka porastao uglavnom zbog novih procedura).
Sedam zemalja bilježi veći broj insolventnih slučajeva nego u 2020. godini (Bugarska, Češka, Mađarska, Litva, Poljska, Rumunjska i Slovačka), a pet zemalja bilježi pad (Hrvatska, Estonija, Latvija, Srbija i Slovenija). Poljska je doživjela gotovo udvostručen broj postupaka, velikim dijelom zbog porasta namjenskih postupaka koji se provode za podršku poduzećima koje pate od poteškoća s likvidnošću zbog pandemije. Čak i unatoč takvom porastu, stopa nelikvidnosti u Poljskoj, odnosno udio ukupnog broja postupaka u ukupnom broju aktivnih poduzeća dosegao je 0,06%, što znači da je samo 6 od 10.000 poduzeća u Poljskoj prošlo kroz dostupne službene postupke.
Mnogo više stope nelikvidnosti zabilježene su u zemljama u kojima je korištenje stečajnih postupaka popularnije, odnosno +1,61 posto u Hrvatskoj i +3,31 posto u Srbiji.
Broj insolventnih slučajeva u srednjoj i istočnoj Europi
Globalna ekonomska situacija u posljednje dvije godine predstavljala je izazovno okruženje za poduzeća iz srednje i istočne Europe. Gospodarski oporavak koji je započeo sredinom 2020. bio je brži od očekivanog i potaknuo je rastuću potražnju, posebno u proizvodnom sektoru. Cijene energenata, transporta te raznih metala i inputa koji se koriste u procesu proizvodnje su skočili. U nekim slučajevima, nestašice su ograničile razinu proizvodnje. Najočitiji primjer dolazi iz poluvodiča, čiji je nedostatak doveo do smanjenog broja smjena i privremenog zatvaranja pogona vozila raznih marki automobila. Veći troškovi energije i goriva uz povećane cijene inputa u proizvodnji smanjili su profitabilnost poduzeća. Ova globalna kretanja primijenjena su na poduzeća iz srednje i istočne Europe zbog njihove uključenosti u različite probleme lanca opskrbe i značajnih trgovinskih veza regije sa zapadnom Europom.
Iz jedne krize u drugu
Iako je pandemija koronavirusa u tijeku, postoji još jedan izazov koji pogađa gospodarstva i poduzeća: ruska invazija punog razmjera na Ukrajinu brzo je pridonijela rastu cijena energije, budući da Europa ostaje ovisna o nafti, prirodnom plinu i ugljenu iz Rusije. Štoviše, obje zemlje su značajni proizvođači i izvoznici poljoprivrednih proizvoda. Poljoprivredno-prehrambena proizvodnja također je podložna cijenama gnojiva, koje su također ubrzane, a regija CEE ovisi o gnojivima uvezenim iz Rusije i Bjelorusije. Osim toga, više globalne cijene i nestašica metala zbog rata dodatno su pogoršali poremećaje u lancu opskrbe. Ti su čimbenici doveli do daljnjeg povećanja cijena energije i inputa za poduzeća, uključujući i one u srednjoj i istočnoj Europi. Nadalje, smanjenje kupovne moći kućanstava također predstavlja zabrinutost za njihovu moguću bazu klijenata. Gospodarstva srednje i istočne Europe doživjela su ubrzanu inflaciju ponajviše zbog povećanja cijena energije, ali i rasta cijena hrane.
Rusija ostaje važno trgovačko odredište za regiju srednje i istočne Europe, posebno za baltičke zemlje. Ukupni izvoz i uvoz s Rusijom predstavljao je 15,1% BDP-a Litve u 2021. Štoviše, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je ogromnu humanitarnu krizu s gospodarskim posljedicama. Iako se očekuje da će sve zemlje srednje i istočne Europe bilježiti niže stope rasta u 2022. u usporedbi s onima procijenjenim prije rata, priljev ukrajinskih izbjeglica mogao bi podržati regionalni rast barem u kratkom roku.
- Uzimajući u obzir ove izazove, očekujemo da će se porast insolventnosti poduzeća nastaviti tijekom sljedećih tromjesečja. Posljedice rusko-ukrajinskog rata ubrzat će ovo povećanje, pogotovo zato što je malo vjerojatno da će veliki opseg programa podrške lokalnim poduzećima biti implementiran kao što je to bio slučaj tijekom izolacije zbog koronavirusa - objašnjava Jarosław Jaworski, Coface CEO za Srednju i Istočnu Europu.