Financije
StoryEditor

Burzama trenutno važniji rezultati poslovanja od pucnjave na Bliskom istoku

07. Listopad 2024.

Investitori na svjetskim burzama s neuobičajenom smirenošću promatraju dodatnu eskalaciju sukoba u regiji koja dobar dio svijeta opskrbljuje naftom. Kako je nedavno na LinkedInu objavio Marko Kolanović, čuveni analitičar dioničkih tržišta s Wall Streeta, razina ignoriranja geopolitičkih tenzija od strane tržišta kapitala jednostavno je zapanjujuća.

- Kaos u Crvenom moru, Turska u BRICS-u, iranski napad, Libija, Rusija, Kina… mijenja se svjetski poredak - napisao je Kolanović poznat po svojim pesimističnim viđenjima burzovnih silnica.

Pogled na najvažnije svjetske burzovne indekse pokazuje kako investitore ni najmanje ne zabrinjava što se kopnena ofenziva izraelske vojske preselila iz Pojasa Gaze u Libanon radi uništenja Hezbollahove infrastrukture te što je Iran - Hezbollahov vojni i politički sponzor - zasuo Izrael sa stotinjak balističkih raketa.

No, gledajući izvedbu burzi, eksplozije u regiji s vrlo značajnom globalnom proizvodnjom nafte više su sličile na rođendanski vatromet. Primjerice, američki S&P 500 indeks s vrijednošću od petka od 5751 bodova tek je 0,2 posto u minusu u odnosu na rekordnu vrijednost dosegnutu krajem rujna. Tehnološkim dionicama nakrcan Nasdaq svoju je rekordnu vrijednost od 18.647 bodova zabilježio 10. srpnja, a trenutno je u odnosu na tu rekordnu vrijednost u minusu 2,7 posto. No, valja naglasiti kako Nasdaq još liječi rane od velike kolovoške korekcije koja je to dioničko mjerilo spustila sve do 16.195 bodova, koliko je vrijedio 7. kolovoza. U odnosu na to dno, Nasdaq je do sada ojačao 12 posto.

Ubrzani oporavak

Nešto oštriji negativni trend primjećuje se na europskom tržištu. Indeks 600 najvećih europskih kompanija STOXX 600 u silaznoj je putanji od 27. rujna, a u tom je razdoblju oslabio 2,2 posto. Bruno Barbić, analitičar Erste banke, kaže kako se nakon korekcije u kolovozu S&P500 ubrzanim tempom oporavio tijekom rujna te dostigao novu najvišu razinu 30. rujna, što je predstavljalo rast od 11,5 posto u manje od dva mjeseca.

- Pokretači optimističnog sentimenta su u najvećoj mjeri bili pozitivni makroekonomski podaci, ponajviše padajuća inflacija te otporno tržište rada. Također, snažni rezultati poslovanja najvećih kompanija, koje su u velikom broju nadmašila očekivanja analitičara za drugi kvartal, tržištu su dale dodatan vjetar u leđa. To je sveukupno vodilo prema dugo najavljivanom spuštanju kamatnih stopa od strane Feda, prvom od 2020, koje se dogodilo prije dva tjedna. Iako dugo očekivano i špekulirano, sam taj čin je katalizirao dodatni moment optimizma - ocjenjuje Barbić.

Što se tiče bliskoistočnog sukoba, Barbić ističe da su indeksi već reagirali negativno početkom ovog tjedna na vijesti o sukobu Irana i Izraela. - Svi sukobi imaju tendenciju uvesti volatilnost i nestabilnost na tržišta, a to je posebno izraženo u rizičnijim sektorima kao što je tehnološki, dok investitori zbog straha od moguće globalne eskalacije pribjegavaju sigurnijim klasama imovine kao što su zlato, državne obveznice ili američki dolar. S druge strane, obrambena i naftna industrija bi mogle profitirati u kratkom roku. U velikom broju slučajeva investitori i tržišni sudionici imaju tendenciju pretjerano reagirati na ovakve i slične vijesti te se, nakon kraće smirene evaluacije, situacija na tržištu vrati u normalnu kolotečinu - navodi Barbić.

Najveća zabrinutost trenutno vlada oko kretanja cijene nafte. U slučaju izraelske odmazde u obliku bombardiranja iranskih terminala za izvoz nafte, cijena barela lako bi mogla skočiti sa sadašnjih 78 dolara na stotinjak dolara. Kakav bi to utjecaj bio na inflaciju koja je tek nedavno, nakon dvogodišnje borbe, u zapadnim državama većim dijelom zauzdana, ne treba posebno ni spominjati. Procjene govore da bi četiri posto globalne opskrbe naftom moglo biti dovedeno u pitanje ako izraelska vojska napadne iranska naftna postrojenja. Unatoč tome, cijene terminskih ugovora na naftu i dalje ne pokazuju (pre)velike znakove nervoze. Tijekom ovoga tjedna vrijednost terminskih ugovora na ‘crno zlato‘ povećana je osam posto.

Strategija ekonomskog pritiska

Domagoj Juričić, vanjskopolitički analitičar i partner u konzultantskoj tvrtki MK poslovni savjeti smatra kako jedan od razloga zašto bi Izrael mogao razmotriti ciljanje iranske energetske infrastrukture jest strategija ekonomskog pritiska. - Iran koristi naftne prihode ne samo za potporu domaće ekonomije već i za financiranje svojih posredničkih snaga i regionalnog utjecaja. Dok bi tradicionalni scenariji sugerirali da je energetska infrastruktura izvan granica napada, u ovom slučaju postoji realna mogućnost da Izrael, s potporom ili prešutnim pristankom SAD-a, odluči udariti na energetske kapacitete Irana kako bi oslabio njegovu sposobnost projekcije moći. To bi moglo uključivati i cyber-napade, koje je Izrael već koristio u prošlosti kako bi destabilizirao iranski nuklearni program - ocjenjuje Juričić.

image

Domagoj Juričić

foto Rene Karaman

Prema njegovu sudu, izraelska odluka o ciljanju iranske energetske infrastrukture ne bi bila jednostavna, budući da bi takva akcija mogla imati globalne ekonomske implikacije, osobito za saveznike.

- Mnoge zemlje, uključujući europske države i neke azijske partnere, ovise o iranskoj nafti ili o stabilnosti cijena nafte na svjetskom tržištu. Udaranje na iranska naftna postrojenja moglo bi uzrokovati značajan skok cijena energije, što bi pogoršalo globalnu energetsku krizu i potencijalno izazvalo recesiju ili inflacijske šokove u državama koje su osjetljive na poremećaje u opskrbi naftom.

Izrael bi morao pažljivo vagati koristi takve akcije protiv mogućnosti dodatnog narušavanja odnosa sa svojim saveznicima, osobito SAD-om, Europskom unijom i državama koje su veliki uvoznici nafte. Za mnoge saveznike, stabilnost tržišta nafte ključna je za gospodarski rast i političku stabilnost, stoga bi svaka izraelska vojna aktivnost koja dovodi do poremećaja opskrbe mogla rezultirati diplomatskim posljedicama i ugroziti međunarodnu potporu Izraelu.

Ta bi kalkulacija mogla značajno utjecati na odluku Izraela o tome koliko će agresivno pristupiti mogućem sukobu s Iranom. Dakle, iako bi ciljanje iranskih naftnih resursa moglo predstavljati stratešku prednost u smislu slabljenja protivnika, takva odluka ima potencijal otvoriti novo polje geopolitičkih i ekonomskih komplikacija za širi krug zemalja, uključujući ključne saveznike Izraela - zaključuje Juričić.

22. studeni 2024 01:58