Malo manje od 169 milijuna eura državna riznica očekuje od lanjske dobiti koju su ostvarila poduzeća u državnom vlasništvu. Obvezu uplate Vlada je donijela na sjednici održanoj početkom studenog, objavivši i spisak kompanija od kojih očekuje uplatu. Radi se o ukupno 21 kompaniji, a najveća među njima je, naravno, Ina. Od većih kompanija tu je još i Janaf, Hrvatska pošta, Hrvatska poštanska banka, Hrvatska lutrija, Hrvatske šume i HŽ-Infrastruktura, a za većinu njih vrijedi obveza isplate 60 posto dobiti.
Većina već uplaćena
Iz Ministarstva financija ističu kako su izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, u okviru skupine računskog plana 64 Prihodi od imovine, između ostalog, planirani Prihodi od dividendi te Prihodi iz dobiti trgovačkih društava, kreditnih i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima u ukupnom iznosu od 168,9 milijuna eura. Valja naglasiti kako je dobar dio planiranog novca već uplaćen u obliku dividende. Tako je Ina sredinom srpnja isplatila 20 eura po dionici, odnosno ukupno 200 milijuna eura dividende iz lanjske dobiti, a državi je, sukladno njezinom udjelu od 44,8 posto, pripalo 89,7 milijuna eura.
Janaf je početkom kolovoza isplatio dioničarima 11,6 milijuna eura dividende (11,52 eura po dionici), od čega je više od devet milijuna eura otišlo državi. S druge strane, planove je zbog Vladine odluke morao promijeniti HPB. Naime, na glavnoj skupštini dioničara te banke održanoj krajem kolovoza prihvaćen je prijedlog Uprave da se od 17,6 milijuna eura u zadržanu dobit rasporedi 16,7 milijuna eura, a ostatak u zakonske rezerve. Međutim, uslijed Vladine odluke da HPB mora isplatiti trećinu dobiti, Uprava banke sazvala je novu skupštinu dioničara za 21. prosinca za koju predlaže isplatu 5,3 milijuna eura dobiti, odnosno dividendu od 2,61 euro po dionici.
Time će biti prekinuto – za neke dioničare predugo – sedmogodišnje razdoblje bez HPB-ove dividende. Izravni državni udjel u HPB-u iznosi 44,9 posto, što znači da će proračunu "sjesti" 2,4 milijuna eura. No, tek krajem lipnja iduće godine po ispunjenju uvjeta zaštite deponenata prema odredbama Zakona o kreditnim institucijama, budući da predložena isplata dividende predstavlja smanjenje redovnog osnovnog kapitala, objasnila je Uprava u pozivu na skupštinu.
Iako se ne radi o osobito značajnom iznosu u odnosu na glavne prihodovne stavke proračuna, državi očito treba svaki euro. Podsjetimo, rebalansom ovogodišnjeg proračuna iz listopada prihodi države povećani su na 27,7 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu više u odnosu na izvorni proračun, a rashodi za 1,2 milijarde eura, odnosno na 29,3 milijarde eura. U prijedlogu proračuna za 2024. o kojem se trenutno raspravlja u Saboru ukupna prihodovna i rashodovna stavka još je veća. Tako je Ministarstvo financija ukupne prihode postavilo na 28,5 milijardi eura, a rashode na 32,6 milijardi. Drugim riječima, prihodi su u odnosu na plan za 2023. veći za tri posto, a rashodi za 11,2 posto.
Ostvariv Rast prihoda
Na pitanje je li Vlada u proračunu za 2024. konzervativno procijenila prihode, Alen Kovač, direktor Sektora za ekonomska istraživanja Erste banke, ističe kako planirani proračun treba promatrati u kontekstu šireg makroekonomskog okvira. - Vladina predviđanja rasta BDP-a od 2,8 posto u 2024. blago su viša u odnosu na naša očekivanja, pri čemu i jedna i druga ne pretpostavljaju scenarij makroekonomskog stresa. Međutim, rast prihoda vidimo planiran relativno konzervativno te izgledno ostvarivim - kaže Kovač.
S druge strane, predviđeni rast troškova veći od 10 posto s jedne strane sugerira predizborni karakter proračuna, pri čemu je na predviđenu dinamiku tog porasta pozornost skrenula i Europska komisija, ocjenjujući je prevelikom, dodaje Ersteov ekonomist. - Unatoč očekivanom proširenju deficita, inflatorno okruženje te i dalje relativno visoki nominalni rast trebao bi osigurati zadržavanje silazne putanje javnog duga u odnosu na BDP kao i potencijalno daljnje povećanje kreditnog rejtinga u godini pred nama - zaključuje Kovač.