CROBEX je stigao na najviše razine od 2008. godine, ali pitanje ostaje koliko je ovoliki rast poskupio hrvatske dionice i koliko su one još uvijek dobra prilika
Nakon dvije odlične godine, hrvatske dionice ušle su furiozno i u 2025. godinu, ponajviše na krilima kompanija od kojih se očekuje nastavak snažnih poslovnih rezultata. Sredina je siječnja, a indeks Zagrebačke burze CROBEX kreće se iznad 3300 bodova. U svega šest trgovinskih dana, zaključno s prošlim petkom, ostvario je rast vrijednosti od 3,4 posto.
Ako nastavi ovakvim tempom, prošlogodišnji skok od 26 posto opet bi mogao biti ponovljen. U protekle dvije godine CROBEX je skočio za 61 posto, čime su se hrvatske dionice pokazale kao jako dobra investicijska odluka. Još bolju sliku isplativosti ulaganja u hrvatske kompanije pokazuje indeks CROBEXtr koji uz rast cijene dionica uračunava i isplaćene dividende. To je mjerilo u protekle dvije godine skočilo više od 73 posto.
Nešto skuplji, ali...
S obzirom da je CROBEX došao na najviše razine od 2008. godine, pitanje je koliko je ovoliki rast poskupio hrvatske dionice i koliko su one još uvijek dobra prilika. Posebice u odnosu na dionice zemalja u okruženju. Đivo Pulitika, fond menadžer u Intercapital Asset Managementu (ICAM), ističe kako je na razini cijelog indeksa CROBEX obično nešto skuplji u odnosu na indekse iz regije.
- Trenutno se trguje na P/E (omjer cijene dionice i dobiti kompanije) od skoro 12x te uz dividendni prinos od oko tri posto. Slovenija je, naprimjer, na P/E od ispod 8x te ima dividendni prinos iznad šest posto. Rumunjska po ovim pokazateljima također izgleda atraktivnije. Međutim, treba uzeti u obzir i različitu strukturu indeksa. Dok većina regije ima veliki udio sektora energije i financija, koji su na razini Europe trenutno jeftiniji, CROBEX ih ima puno manje - navodi Pulitika.
Podsjetimo, sadašnji P/E našeg indeksa znači da ulagač mora platiti 12 eura za jedan euro dobiti kompanije čiju dionicu kupuje. S druge strane, na Ljubljanskoj burzi u prosjeku treba dati osam eura za jedan euro dobiti.
Petar Mezga, analitičar tržišta kapitala u Erste banci u komentaru prošle burzovne godine navodi i kako je blue chip indeks CROBEX10 završio 2024. s gotovo 32 posto rasta, što je njegova najbolja izvedba od 2007. godine kad je indeks bio na rekordnoj razini iznad pet tisuća bodova.
- Slična dinamika s boljom izvedbom velikih izdavatelja zabilježena je i na inozemnim burzama te je 2024. obilježila koncentracija rasta u tek nekoliko izdanja. Kao i u SAD-u gdje je sve više riječi o ‘veličanstvenih 7‘ i njihovoj dominaciji na tržištu kapitala, kontribucija rastu u Hrvatskoj također je došla tek od nekoliko kompanija. To su bili Končar i Končar D&ST, Zagrebačka banka i Hrvatska poštanska banka te Hrvatski Telekom. Izuzmemo li njihovu izvedbu iz CROBEX-a, preostale sastavnice bile su čak u blagom minusu - navodi Mezga.
Situacija nije kao 2007.
Sam spomen 2007. godine, čiji je rekord premašen, automatski nas podsjeća na ono što je slijedilo, dodaje Mezga. A slijedio je -potaknut izbijanjem globalne financijske krize - veliki pad cijena hrvatskih dionica od kojeg se i dan-danas, 16 godina kasnije, hrvatsko tržište kapitala tek dijelom oporavilo.
Osim toga, taj je pad značajno poljuljao povjerenje građana u ulaganje na burzi. No, Mezga kaže kako je sadašnji gospodarski kontekst ipak drugačiji.
- Zaduženost korporativnog i javnog sektora je na održivoj razini, a gospodarski rast u Hrvatskoj u 2024. bio je među najvišima u EU, što se očekuje i u 2025. No ipak, globalno govoreći, valuacije dionica su na dovoljno visokoj razini da je određena razina opreza opravdana. Naime, ako su dionička izdanja visoko vrednovana, prostora za pozitivno iznenađenje i daljnji rast sve je manje, a bilo kakav negativan događaj čini korekciju cijena vjerojatnijom. Iako su očekivanja analitičara za rast dioničkih tržišta u 2025 pozitivna, potencijal za negativne događaje uvijek postoji, a među najvažnijim rizicima možemo izdvojiti eskalaciju u razdoru između Kine i SAD-a, protekcionizam te inflatorne pritiske koje središnje banke trebaju kontrolirati imajući na umu rastući trošak javnog duga - ocjenjuje Ersteov analitičar.
Makroekonomski fundamenti su pozitivni, pogotovo u našoj zemlji gdje investicijski ciklus zahvaljujući priljevu EU sredstava potiče rast gospodarstva, javni dug pada, a realni rast plaća je visok, dodaje Mezga.
- Prijetnja hrvatskom gospodarstvu uvelike proizlazi iz slabe potražnje iz vodećih EU zemalja, poglavito Njemačke kojoj će trebati duže vrijeme da pronađe novi put za razvoj gospodarstva, nakon prekida dotoka jeftine energije iz Rusije. Slabost u njemačkom gospodarstvu ima značajan negativan utjecaj na industrije zemalja srednje i istočne Europe koje su dio dobavnog lanca njemačke industrije, što se donekle odražava i na Hrvatsku. Osim slabosti glavnih trgovinskih partnera, vjerojatnost da se inflacija neće razvijati planiranom dinamikom također je bitan rizik za naše gospodarstvo - smatra Mezga.
Prema njegovom sudu, rizik previsokih valuacija i potencijalne korekcije manje je prisutan u RH nego na stranim burzama razvijenih zemalja. - Backward P/E multipla CROBEX-a je oko 21,5x, što je još uvijek značajno niže od S&P 500 gdje je ona oko 30x. P/E multiple CROBEX-a i S&P 500 nisu u potpunosti usporedive zbog prisutnosti više brzorastućih kompanija u S&P 500 čiji očekivani rast opravdava veće multiple. Međutim, možemo konstatirati da unatoč rekordnom rastu na domaćem dioničkom tržištu, on je potkrijepljen fundamentima, jer su glavni pokretači tog rasta nekolicina kompanija koja je imala izvrsne rezultate -kaže Mezga.
Doprinos Končarove ‘lokomotive‘
Kao što je već spomenuto, tu nekolicinu kompanija prije svega predvode perjanice Končar grupe. Dionice Končara i Končara – Distributivnih i specijalnih transformatora (D&ST) tijekom 2024. porasle su za 137, odnosno 129 posto. Prema izračunu koji nam je pružio ICAM, dionica Končara te redovna i povlaštena dionica Končar - D&ST-a lani su doprinijele rastu CROBEX-a za ukupno 15 posto. Zagrebačka banka zaslužna je za 6,4 posto rasta, a HT za 5,4 posto.
Na suprotnoj strani, najveći uteg indeksu lani su bile dionice Atlantica koje su smanjile njegovu izvedbu za 1,3 posto, a Podravke za 0,8 posto. Končar je trenutno zaista u sjajnoj poziciji, prvenstveno što se tiče trendova elektrifikacije, rasta zelene energije i povratka dijela proizvodnje bliže razvijenim zapadnoeuropskim tržištima, ističe Đivo Pulitika.
- Čak i s velikim rastom koji je zabilježen u posljednje vrijeme, trenutno se trguje na P/E 16,5x i EV/EBITDA 8x (izračun s Bloomberga). To je već sada niže od prosjeka industrije, a iz najnovijih rezultata i narudžbe koje imaju se može očekivati nastavak trenda rasta zarada. Naravno, hoće li se trendovi nastaviti ovisi o globalnom tržištu - tvrdi Pulitika.
Petar Mezga kaže, kako sektorski gledano, izgledi za 2025. godinu prilično su mješoviti.
- Neimpresivna gospodarska situacija na glavnim emitivnim turističkim tržištima Europe sugerira da bi pred ugostiteljima moglo biti razdoblje sporijeg rasta. Očekujemo da će dinamika rasta prihoda u turizmu usporiti, a profitabilnost će ovisiti o sposobnosti kompanija da kontroliraju troškove, u prvom redu troškove rada. Energetska tranzicija EU i cjenovno neelastična potražnja koja proizlazi iz iste osigurat će Končar D&ST-u nastavak uspješnog poslovanja, što će se pozitivno odraziti i na Končar.
U prehrambenom sektoru, pred Podravkom bit će izazov integracije agro segmenta koji će trajati nekoliko godina, a Atlantic Grupa se suočava s izazovom visokih cijena kave i kakaa. Ukoliko dođe do pada kamatnih stopa u eurozoni kao što je očekivano, profitabilnost banaka bi se zbog popratnog pada marži također mogla smanjivati, što bi utjecalo na dionice Zagrebačke banke i HPB-a, dok bi puno veći utjecaj imalo pogoršanje makroekonomskih fundamenata, gdje trenutno ipak nema naznaka recesije u kratkom roku - smatra Mezga.
Unazad nekoliko godina dobar dio domaćih ulagača okrenuo se stranim tržištima, prije svega američkoj burzi. No, rezultati u posljednje dvije godine pokazuju kako trava na Wall Streetu nije nimalo zelenija od domaće.