Iako je štednja i dalje važna ili izrazito važna za 70 posto građana Hrvatske, prosječan iznos novca koji mjesečno stavljaju na stranu smanjio se za 22 kune u odnosu na prošlu godinu te sada iznosi 527 kuna, pokazalo je istraživanje koje je agencija IMAS na uzorku od 500 ispitanika provela u lipnju i srpnju za potrebe Erste Groupa.
Muškarci i dalje predvode u prosječnom mjesečnom iznosu koji uštede (554 kune) u odnosu na žene (498 kuna), no ono što se promijenilo u odnosu na prethodnu godinu je da 33 posto štediša stavljaju na stranu fiksni iznos (-15 pb), a 67 posto njih (+15 pb) štede iznos koji im preostane na kraju mjeseca ili godine. Tijekom posljednjih godina taj omjer iznosio je oko 50/50. Ipak, 41 posto štediša koji su sudjelovali u istraživanju je izrazito zadovoljno ili uglavnom zadovoljno iznosom koji uspiju uštedjeti, što je tri postotna boda više nego lani.
Mađari prosječno uštede isti iznos kao i lani (82 eura), a na istim razinama štednje ostali su i ispitanici u Srbiji (47 eura). Smanjenje od 6 eura u odnosu na lani bilježe ispitanici u Slovačkoj pa tako njihova mjesečna štednja u prosjeku sada iznosi 117 eura, a najveće smanjenje, od 44 eura, vidljivo je u Austriji gdje se sada prosječno štedi 301 euro. Povećanje štednje od 12 eura zabilježeno je u Rumunjskoj, na 70 eura, a najveći skok, od 18 eura, pokazao se u Češkoj gdje prosječni mjesečni iznos štednje sada iznosi 137 eura. Najzadovoljniji iznosom koji uspiju uštedjeti su Austrijanci, 50%, a slijede ih Česi, 48%, dok je najmanje zadovoljnih iznosom svoje štednje u Srbiji, 25%.
Savjeti o načinima štednje najčešće se traže se od obitelji, prijatelja i savjetnika u banci
Najveći postotak štediša, njih 39 posto, novac čuva na štednim računima, a slijede oni koji novac čuvaju u obliku životnog osiguranja (20%, +4pb) te stambene štednje (13%,+2pb). Razlozi štednje različiti su, a najviše ispitanika, njih 66 posto, štedi kako bi stvorilo zalihu za nepredviđene situacije, dok 44% ispitanika štedi kako bi stvorilo financijsko zaleđe za sebe i svoju obitelj. Kao i prošle godine, 18% štediša novac čuva za mirovinu, dok ih 10% štedi u svrhu edukacija i obrazovanja. Postotak onih koji štede kako bi kupili stan, kuću ili auto ove se godine povećao na 23% (+7pb), a porastao je i broj građana koji štede za putovanja (21%,+6pb).
Kada je riječ o savjetima na koji način štedjeti ili ulagati svoj novac 34% (+3pb) štediša oslanja se na obitelj i prijatelje, a 28% (+7pb) na savjetnike u banci. Dio ispitanika savjete pronalazi na specijaliziranim internetskim stranicama (11%, +4pb), a 9% njih se o načinima štednje informira na društvenim mrežama. Ipak, najveći postotak ispitanika, 38%, kod donošenja ovakvih odluka najviše vjeruje sebi, iako je ta brojka u Hrvatskoj manja u za 11 pb u odnosu na prošlu godinu.
Inflacija utječe na cijene diljem srednje i istočne Europe
Inflacija te financijski izazovi povezani s njom dio su svakodnevice stoga se istraživanjem željelo saznati kakva je percepcija ispitanika oko utjecaja inflacije na njihov život. Najveći postotak ispitanika, njih 87 posto rast cijena osjetilo je kod cijena namirnica i svakodnevnih potrepština, slijede cijene struje, 73 posto, a potom i cijene goriva, 68 posto. Više od pedeset posto ispitanika (52%) utjecaj inflacije vidi i na cijenama derivata za grijanje kao što su nafta i plin. Dosta ili snažno pogođenima inflacijom smatra se 50 posto ispitanika, a u ostalim zemljama SIE regije taj je postotak još i veći. Najviše ispitanika koji se osjećaju dosta ili snažno pogođeni inflacijom ima u Mađarskoj (77%), slijede ih Slovaci (66%), Rumunji (64%), Česi (58%), Srbi (57%) te Austrijanci (51%). Od segmenata gdje su najviše osjetili utjecaj inflacije na rast cijena, ispitanici su izdvojili cijene živežnih namirnica, goriva i struje.
Kad je riječ o procjeni financijske sigurnosti, samo 5 posto hrvatskih građana smatra da im se situacija popravila u posljednje 2-3 godine, dok se za njih 51 posto ona pogoršala, što predstavlja povećanje u odnosu na 2021. kada je taj postotak iznosio 33 posto. Da im se financijska situacija pogoršala mišljenja su i ispitanici srednje i istočne Europe, gdje je razlika u odnosu na prošlu godinu najveća u Češkoj i Srbiji (17pb), a najmanja u Mađarskoj (9pb).
U razdoblju financijske nesigurnosti, jedno od postavljenih pitanja bilo je vezano i za razinu potpore koju ispitanici mogu dobiti od banaka. Najveći broj ispitanika u Hrvatskoj, njih 27 posto, očekuje minimalnu razinu potpore od banaka, njih 25 posto očekuje malo potpore, ukupno 24 posto ispitanika očekuje popriličnu ili jaku potporu banaka, dok 19% ispitanika uopće ne očekuje potporu. U Austriji je najveći postotak onih klijenata koji smatraju da ih njihova banka uopće ne može podržati (47%), dok najveću potporu očekuju u Češkoj – 45 posto ispitanika izjavilo je da očekuje jaku ili popriličnu potporu svojih banaka.