Financije
StoryEditor

Kamate na depozite ostat će mizerne sve dok banke ne trebaju vaš novac

10. Kolovoz 2023.

Javnost se gotovo ujedinila u zgražanju nad odličnim bankarskim rezultatima za koje, realno, nit‘ su kruh mirisale nit‘ su ga jele. Profit im je ECB doslovno bacila u krilo. Naime, godinu dana intenzivnoga rasta referentnih kamata – dakle, i kamata koje ECB plaća na bankarska ‘skladištenja‘ viškova – izravno se slilo (i još slijeva) na njihove račune. I vjerojatno nitko ništa ne bi zucnuo da se profit dijelom prebacio barem na rast kamata na depozite, ako već ne na stopiranje rasta kamata na kredite.

No, stvari ipak nisu crno-bijele, barem tako u najnovijoj analizi veli HNB. Od početka 2022. do svibnja 2023. kamatne su stope na kredite poduzećima rasle znatno sporije u odnosu na prosjek europodručja, dok je rast kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite za stanovništvo među najslabijima u europodručju. Slično je i s depozitima.

– Kao ključni razlozi ublažavanja intenziteta prijenosa u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje europodručja mogu se izdvojiti neki jednokratni, primjerice, pad premije rizika zemlje i snažan rast viška likvidnosti zbog ulaska u europodručje, ali i neki strukturni kao što su stabilna i rastuća depozitna baza, uloga depozita kao dominantnog izvora financiranja banaka, relativno nizak omjer kredita i depozita te maleni udjel promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita – stoji u najnovijoj HNB-oj analizi. Dakle, još uvijek su krediti ponešto jeftiniji nego u ostatku EU, ali su i kamate na štednju među mizernijima, a kako kamate na kredite ipak rastu, diskrepanca je među njima sve veća.

Doduše, financijski konzultant Hrvoje Serdarušić procjenjuje da će se jaz polako početi zatvarati već na jesen, dijelom zbog konkurencije među bankama koje će zbog toga početi podizati kamate na depozite, ali prije svega zbog toga što će barem dio štediša/ulagača progledati i početi ulagati u proizvode i dijelove tržišta koji nose bolje prinose kakvi su, recimo, na tržištu kapitala.

No, bez obzira na višestruko zanimljivija ulaganja izvan banaka činjenica je da navike teško umiru i da će većina ostati ‘vjerna‘ bankama. Unatoč tomu što velik dio štediša zapravo novac ne oročava dugoročno. Kako primjećuje član Uprave Maravić-Inženjering i konstrukcije David Tomašek posljednje desetljeće pokazuje da su se oročeni depoziti prepolovili dok su se sredstva na transakcijskim računima i ostalim ‘nezaključanim‘ oblicima štednje više nego učetverostručila. Stoga je itekako važno dobro procijeniti hoće li i kada, ako ikada, banke početi dizati kamate na depozite i o čemu to ovisi. I eventualno, postoje li ‘prisilna‘ rješenja koja bi podijelila bankarske ‘ekstraprofite‘ donekle ravnomjernije s vlastitim klijentima.

Tomašek pojašnjava kako su banke od sredine 2014. do sredine 2022. zapravo ECB-u plaćale za deponiranje viškova. Danas taj isti ‘deposit facility‘ kamatnjak iznosi 3,75 posto, što je zabilježeno samo jednom otkad euro postoji, i to ranih 2000-ih.

– Od sredine 2022. banke na svoja likvidna sredstva ostvaruju pozitivnu kamatu čime se destimulira kreditiranje, koje uostalom više nije jeftino za dužnike, a stimulira se štednja pri središnjoj banci. Dakle, zašto je zarada hrvatskih banaka eksplozivno skočila u prvome polugodištu 2023.? Gotovo u cijelosti zbog prihoda od likvidnih sredstava kod središnje banke. Riječ je o 15 do 20 milijardi eura likvidnih sredstava koji su u prvome polugodištu 2022. bankama donijeli trošak negativne kamate od oko devet milijuna eura, a u istome razdoblju ove godine bruto prihod težak između 200 i 230 milijuna eura – detaljizira Tomašek.

To nekako prirodno povlači pitanje: bi li ih netko (tko?) trebao prisliti da dio dobiti ‘prebace‘ u rast kamata na štednju? Iako...s golemim viškovima koje nemaju gdje nerizično plasirati, osim kod HNB-a ili ECB-a, banke nemaju nikakvih razloga baviti se rizičnim, ali temeljnim poslom – odobravati kredite – niti podizati kamate na štednju. Kapitala ima dovoljno. Potražnje baš i ne.

Ima li nekih drugih rješenja, hoće li se i (i)kada stvari normalizirati pročitajte u novome tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

18. srpanj 2024 23:11