Osim što skori rok zamjene kuna u eure pokazuje da Hrvati očito imaju još podosta štednje 'u čarapi' prva asocijacija na Hrvate ponajmanje su ulaganja (klasična štednja u bankama već jest). Ipak, dio pučanstva s viškovima itekako je svjestan manjkavosti mirovinskih fondova i činjenice da bismo morali početi ulagati, koliko god malo ili mnogo možemo/imamo. No, rat u Ukrajini koji je dodatno ubrzao već postojeću globalnu inflaciju i potezi središnjih banaka koje su dizale kamatne stope kako bi zaustavile rast inflacije otkidaju prilične komad(ić)e zarade. Uz inflaciju koja još uvijek buja, prijeti i globalna recesija, pa je preslagivanje portfelja i pitanje u što uopće ulagati itekako aktualno.
– Iako ne možemo naći mnogo dobroga u prvom polugodištu ove godine, kontinuiranom prilagodbom svoje strategije i portfelja uspjeli smo značajno ograničiti gubitke u pojedinim strategijama povećavajući cash komponentnu portfelja u odnosu na inicijalno planirano. U dioničkim smo se strategijama pozicionirali u kompanije i sektore koji manje ovise o gospodarskim kretanjima te imaju mogućnost prelijevanja rastućih troškova na kupce, dakle bolje podnose razdoblja recesije. U obvezničkim i balansiranim strategijama pozicionirali smo se u nešto kraćoj duraciji – poručuje.
– Ako bi se vrijednost novca nastavila smanjivati ovim tempom, s istim bi se iznosom novca za samo šest godina moglo kupiti upola manje proizvoda i usluga. Oni koji razumiju inflaciju već godinama kapital ulažu u investicijske klase koje su se dugoročno pokazale otpornima na inflaciju. Riječ je o nekretninama, dionicama i investicijskom zlatu, dakle svemu onome što država ne može stvoriti ni iz čega.
Naime, sve postojeće valute, uključujući hrvatsku kunu i euro, vrijede samo zato što je država odlučila da ti šareni papirići nešto vrijede, dok primjerice nekretnine i zlato vrijede zato što postoji ograničena količina zemljišta, zgrada, plemenitog metala koja je dostupna čovječanstvu. Upravo će zbog te prirodne rijetkosti i nekretnine i zlato zauvijek biti bolja investicija od bilo koje papirne valute. Čak su i švicarski franak i američki dolar podložni inflaciji, jer ni te valute nemaju nikakvo pokriće, one vrijede zbog birokratskih odluka vlada i centralnih banaka tih država. Osim toga, spomenute se valute trenutno nalaze na najjačim razinama u posljednjih nekoliko desetljeća, pa nije realno očekivati da sa sadašnjih razina mogu značajnije ojačati u odnosu na kunu ili euro – precizira Kokanović.
10 do 20 posto dolara u portfelju
Osim nekretnina (tu smo vrstu ulaganja ispeglali do savršenstva), donekle i zlata (iznimno je popularno posljednjih nekoliko godina) tržišta kapitala nikada nisu uhvatila dovoljno jaki korijen da se približimo barem zapadnoeuropskim, ako već ne američkim ulagačkim praksama. Trenutno, uostalom, ondje nije idilično. Koje su to ključne točke investiranja do kraja ove godine?
Kurtović kaže kako očekuju stabilizaciju obvezničkog tržišta u ostatku godine, dok kod dionica ipak procjenjuju daljnje rizike smanjenja cijena. U prvome je dijelu godine pad dioničkoga tržišta bio vođen podizanjem kamatnih stopa centralnih banaka koje je bilo brže od očekivanog.
– U drugome dijelu godine, ako se ostvare najave recesije u Americi, potencijalni pad dioničkih tržišta mogao bi biti vođen smanjenjem korporativnih zarada tvrtki zbog smanjenja potražnje (recesije). Iako je uvijek nezahvalno prognozirati, na razini S&P 500 indeksa u slučaju blaže recesije očekujemo da to može iznositi 10 do 15 posto. Upravo smo zato naše portfelje pozicionirali i dalje iznimno oprezno kako bismo maksimalno amortizirali i ovaj novi dio potencijalnog pada tržišta.
Povijesno gledano, kasni ciklus ekonomskoga rasta i inverzna krivulja koja ga obilježava obično su razdoblje kada dionice imaju zavidnu izvedbu, čime je paradoks u kojem se nalazimo još veći. Uostalom, okolnosti se globalno gotovo nikada nisu tako brzo i drastično mijenjale, pa nam jedino preostaje prilagoditi se trenutnom okruženju. Uz takve strategije gdje dominiraju obveznice svakako bismo preporučili ostaviti određenu izloženost dolaru kao svojevrsnu zaštitu od nepovoljnog ishoda u Europi (još lošijeg od očekivanja).
No, nikako ne treba sve uložiti u dolar, jer ga treba gledati i u kontekstu eura koji stiže, odnosno kune koja odlazi početkom godine. Naša je procjena da inače dobro imati deset do 20 posto dolara u portfelju. Je li trenutno dobro imati i više? Vjerojatno jest, jer mislim da bi u Europi mogli imati najesen izazovniju energetsku sutuaciju. Dodatno, FED je dosta odlučan u podizanju kamata, a američka ekonomija, ponajprije tržište rada, kao i korporative zarade, još ne sugeriraju neku trenutno jaču recesiju – precizira Kurtović.
Postupno kupovanje
Što je s dionicama, vrijedi li u vrijeme njihova pada ulagati upravo u njih? I u koje vrste kompanija? Kurtović poručuje kako i dalje očekuju povećanu volatilnost i potencijalno negativne predznake. Eventualne padove dioničkih tržišta preporučuju koristiti za postupnu dugoročnu izgradnju izloženosti globalnim dioničkim tržištima.
– Od dioničkih tržišta dugoročno, pogotovo s ovih ili pak potencijalno nižih razina, očekujemo natprosječne povrate. InterCapital Global Technology ostaje najbolji izbor za one s najdugoročnijim horizontom, dok je InterCapital Global Equity najbolji izbor uistinu za svakoga tko želi imati izloženost općenito globalnim dioničkim strategijama. Izloženost SEE regiji svakako preporučujemo dodatno smanjiti zbog potencijalnog efekta prelijevanja energetske krize iz Europe, no ne i u potpunosti eliminirati.
No, bez obzira na nešto negativniji trenutni pogled na dionička tržišta i dalje smo stava kako jedino dugoročnim ulaganjem u spektru dioničkih fondova možete ostvariti povrate koji nadmašuju dugoročnu prosječnu stopu inflacije. Zaključno, obveznice bi nakon dugo vremena mogle biti dobro ulaganje prema kraju godine, a za dioničke strategije – na padovima svakako preporučujemo dodavati. Dugoročno će povrati u dioničkom kompleksu biti zanimljivi, pogotovo nakon nekih potencijalnih novih, naglih padova te samim time ne treba trenutno žuriti nego postupno kupovati kako se tržište bude korigiralo u kasnu jesen – zaključuje.
U što god odlučili uložiti, u klasičnu štednju, nekretnine, dionice, zlato, dolar, samo usporedite stopu inflacije s procijenjenim povratima na uloženo. Ili potražite savjetnika.