Ako je suditi po kretanju terminskih ugovora na najvažnije američke indekse, u ponedjeljak će doći do pravog potopa američkih dionica, posebno onih iz tehnološkog sektora. Oko podneva po hrvatskom vremenu terminski ugovori na tehnološki indeks Nasdaq bili su u minusu 4,3 posto, dok je S&P 500 bilježio pad od 2,5 posto.
Podsjetimo, iako nominalno nije tehnološki indeks, dionice tog sektora imaju značajnu težinu u S&P 500 indeksu. Industrijski Dow Jones bio je u najmanjem minusu od 0,85 posto.
Pojedinačno, najvažnije kompanije u sektoru umjetne inteligencije snažno su stradale u trgovanju prije otvaranja Wall Streeta. Tako je dionica Nvidije potonula za 14 posto, nakon što je samo od početka 2024. do sada skočila 196 posto, znatno bolje od 35 posto rasta Nasdaqa. Cijena dionica nizozemskih kompanija ASML i ASM International koje se bave proizvodnjom strojeva za izradu čipova koji se koriste u umjetnoj inteligenciji srezana je više od 10, odnosno 14 posto.
Razlog ovakvoj navali rasprodaje tehnoloških dionica leži u vijestima iz malog kineskog startupa DeepSeek koji su doveli u pitanje potrebu golemih ulaganja u umjetnu inteligenciju u koju su krenule američke tehnološke kompanije. Naime, DeepSeek je krajem prosinca lansirao na tržište veliki jezični model koji je besplatan za korištenje, a u čiji je razvoj navodno uloženo svega šest milijuna dolara.
To je tek djelić svote koju američke tehnološke kompanije ulažu u razvoj sličnih sustava umjetne inteligencije. U ponedjeljak je objavljena vijest kako je DeepSeekov AI asistent – pod nazivm DeepSeek V3 – pretekao i čuveni ChatGPT na Apple Storeu kao najbolje ocijenjena AI aplikacija. Osim što je razvijen ‘za šaku dolara‘, DeepSeekov asistent ne koristi ni najnoviju tehnologiju. Naime, pokreće ga Nvidijin H800 procesor koji je spada u najnoviju tehnologiju.
Osim što to dovodi u pitanje opravdanost velikih kapitalnih ulaganja, upitna je i efikasnost američkih ograničenja na izvoz tehnologije u Kinu koja se može koristiti za razvoj umjetne inteligencije. S druge strane, analitičari iz Bernsteina izrazili su sumnju u to je li DeepSeekov alat stvarno izgrađen za manje od šest milijuna dolara, tvrdeći da ta brojka ‘ne uključuje sve ostale troškove povezane s prethodnim istraživanjima i eksperimentima vezanim za arhitekture, algoritme ili podatke‘. Naglasili su da ‘DeepSeek modeli izgledaju fantastično, ali ne mislimo da su čuda‘ te su rekli da je panika oko ‘smrtne presude AI infrastrukturnom kompleksu kakvog poznajemo‘ bila preuveličana.