Institut IGH planira uvrstiti nove dionice na Službeno tržište Zagrebačke burze, nastojeći privući širu bazu investitora i osigurati veću fleksibilnost u financiranju
Prelazak u višu kotaciju Zagrebačke burze za domaće je kompanije još uvijek prvenstveno stvar prestiža koji im ne jamči da će zbog veće otvorenosti postati zanimljiviji ulagačima, posebno onim velikima. No, dio kompanija ipak smatra da će im to, barem načelno, donijeti neke koristi. Jedan od njih je Institut IGH koji je pozvao dioničare na skupštinu 10. siječnja. Jedini prijedlog o kojem će se odlučivati jest uvrštenje dionica na Službeno tržište, ‘srednju‘ kotaciju od njih tri na domaćoj burzi.
U obrazloženju odluke navodi se kako Uprava predlaže uvrštenje u viši segment u svrhu pristupa široj bazi investitora te osiguranja veće fleksibilnosti u financiranju rasta i razvoja kompanije. Valja naglasiti kako se dionice Instituta IGH već nalaze na Službenom tržištu, a siječanjskom skupštinskom odlukom uvrstit će se nove dionice, izdane koncem prošle godine u okviru postupka restrukturiranja, kada su dotadašnji vjerovnici pretvorili svoja potraživanja u kapital i preuzeli novoizdane dionice.
Računaju na domaće fondove
- Društvo trenutno provodi uvrštenje tih dionica na kotaciju Zagrebačke burze, što mu je zakonska obveza, kao dionika čije dionice kotiraju na Službenom tržištu. U tom smislu, samo uvrštenje dionica predstavlja nastavak stabilnog djelovanja društva nakon provedenog postupka restrukturiranja. Vjerujemo kako će uvrštenje značajne količine novih dionica pozitivno utjecati na likvidnost tržišta, omogućiti veću transparentnost u poslovanju te privući pažnju šire baze potencijalnih investitora - stoji u odgovoru na Liderov upit. Što se tiče strukture investitora, u Institutu IGH primarno računaju na domaće institucionalne investitore, poput mirovinskih i investicijskih fondova, zbog njihove uloge u jačanju stabilnosti lokalnog tržišta kapitala.
- Istovremeno, otvoreni smo za suradnju sa stranim investitorima, posebno iz država Europske unije, gdje prepoznajemo snažan interes za ulaganje u infrastrukturne projekte i poslovne modele koji nude dugoročni potencijal rasta. Ovaj pristup usklađen je s našom vizijom održivog razvoja i strategijom povećanja međunarodne prepoznatljivosti kompanije - dodaju iz IGH. Podsjetimo, najveći dioničar IGH je tvrtka Avenue Engineering and Construction Limited, registrirana u Hong Kongu, a kojoj je vlasnik Sergej Gljadelkin. U prvih deset dioničara trenutno nema domaćih mirovinskih ili investicijskih fondova.
Iz redova najvećih domaćih ulagača, mirovinskih fondova, neslužbeno se može čuti kako im dionica Instituta IGH trenutno nije u posebnom fokusu, ali to ne znači da u budućnosti ne bi mogli razmotriti to ulaganje. Osim toga, to što su dionice u višoj kotaciji mirovincima ne znači puno jer ih aktualna regulativa ne motivira da veći udjel imaju u kompanijama u višoj kotaciji. – Prema trenutno važećoj regulativi, nema distinkcije između tvrtki koje su uvrštene u više kotacije, ključno je da je tvrtka izlistana na burzi - pojasnili su iz Udruge mirovinskih društava (UMFO). Nakon što je prošlu godinu obilježile vijesti o blokadama računa, Institut IGH je prvih devet mjeseci ove godine zaključio s 15,1 milijun eura prihoda što je 27 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Dobit je pala na 650 tisuća eura dok je u prvih devet mjeseci 2023. iznosila 6,3 milijuna eura.
Transparentnost se cijeni
U posljednjih deset godina ukupno 20 kompanija promijenilo je tržišni segment u kojem su uvrštene njihove dionice. Od toga je 14 kompanija prešlo u viši segment, a ostali su se odlučili za nižu razinu. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić ističe kako dioničari kompanija putem skupštinske odluke biraju prelazak u višu kotaciju i time povećavaju i razinu redovne informiranosti njih samih tijekom godine. - Transparentnost je u svakom slučaju nešto što postojeći i budući dioničari cijene i honoriraju svojom odanosti kompaniji i ulaskom u vlasničku strukturu. Kontinuirana transparentnost također pomaže kompanijama da i u trenucima krize, kakva je primjerice bila COVID kriza, uspiju zadržati svoje dioničare i financirati svoje poslovanje - tvrdi Gažić.
No, za uvrštenje u pojedine kotacije treba zadovoljiti određene uvjete. Najstroži uvjeti su u najvišem segmentu, Vodećem tržištu. Nabrojimo samo neke: šest kompanija koje tamo kotiraju imaju vrijednost od najmanje 65 milijuna eura, barem tisuću dioničara, udjel slobodnih dionica od minimalno 35 posto, ustrojenu službu odnosa s investitorima te sklopljen ugovor s održavateljem tržišta. Od tih se kompanija, između ostaloga, traži da izvještavaju javnost na hrvatskom i engleskom jeziku o sjednicama Uprave i Nadzornog odbora, predstavljaju poslovna izvješća analitičarima i novinarima te izvještavaju o politici dividendi.
Za ulazak u Službeno tržište dovoljan je udjel slobodnih dionica od 25 posto, ali je dopuštena i iznimka od udjelu od 10 posto koji drži najmanje 50 dioničara. Traži se i tržišna kapitalizacija od milijun eura te služba odnosa s investitorima. Uz objavu financijskih izvještaja na stranicama Burze, traži se i objava promjene dioničarske strukture, informacije o trgovanju dionicama vodstva kompanije te objava povlaštenih informacija. U Redovito tržište mogu ući kompanije s udjelom slobodnih dionica od barem 15 posto, a zahtjevi izvještavanja većim su dijelom isti onima u Službenom tržištu.
Otvorenost i košta
Uglavnom, što viša kotacija, viši i troškovi. Ivana Gažić tvrdi kako je viša razina transparentnosti svakako veća odgovornost i zahtijeva dodatne resurse, pa i troškove. - Međutim, mišljenja smo da kotiranje u višoj kotaciji donosi kompaniji značajne koristi koje nadmašuju navedene troškove - smatra čelnica Zagrebačke burze. Kakva su konkretna iskustva? Hrvatski Telekom je dio Vodećeg tržišta Zagrebačke burze od listopada 2020. godine.
- Troškovi prelaska sa Službenog na Vodeće tržište za nas nisu bili značajni jer smo već ispunjavali sve uvjete koje zahtijeva Zagrebačka burza za ovu kotaciju. Također, sve aktivnosti vezane uz Vodeće tržište pokrili smo s postojećim kadrom, bez potrebe za dodatnim zapošljavanjem. Sveukupno, članstvo na Vodećem tržištu pozitivno je utjecalo na percepciju naše kompanije među dioničarima. To potvrđuje i činjenica da smo tri godine zaredom nagrađeni za Dionicu godine (2020, 2021 i 2022) - naglašavaju iz HT-a.
Na pitanje treba li zakonodavac poticati prijelaz u višu kotaciju, odnosno veću transparentnost u krajnjoj liniji, Ivana Gažić kaže kako viša razina transparentnosti svakako donosi tržištu dodatnu kvalitetu i u interesu je svih sudionika tržišta, pa i regulatora, da je podupiru. - Želimo naglasiti da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga upravo to i učinila kada je Zagrebačkoj burzi, na njen zahtjev, omogućila izmjene uvjeta za Vodeće tržište u kojem se danas nalazi šest kompanija. Ove su kompanije dobrovoljno prihvatile ispunjavati znatno više uvjete transparentnosti nego to zakon nalaže - zaključuje Gažić.