‘;
Potkraj 2017. skupina novinara koji prate financijsko tržište, a među njima i potpisnik ovih redova, okupila se u jednoj banci na božićnom domjenku. Tema neformalnog razgovora bila je samo jedna – fantastičan skok vrijednosti bitcoina, koja je s tisuću dolara početkom 2017. kraj te godine dočekala na gotovo 20 tisuća dolara. Većini nije bilo jasno što to vrijedi toliki novac, a jedan kolega s IT backgroundom tada je proročanski izjavio ‘ići će to i na 100 tisuća dolara‘. Njegove riječi obistinile su se točno sedam godina poslije. Osim čarobne cjenovne granice, bitcoin, a i ostale kriptovalute, u tih sedam godina prošao je put od čudnovate IT špekulativne klase do legitimne financijske imovine kojom se sve više žele baviti tradicionalne financijske institucije. Što nas očekuje na tom tržištu, za Lider govori jedan od pionira kriptoindustrije u Hrvatskoj, suosnivač Electrocoina Nikola Škorić. Electrocoin je među vodećim mjenjačnicama kriptovaluta u zemlji, a dio je njegova poslovanja i kriptoplatni procesor.
Kako protječe Electrocoinovo poslovanje u ovoj godini?
– Ova godina može se jasno podijeliti na dio prije izbora u SAD-u i poslije njih. Za razdoblje prije izbora mogao bih reći da je poslovanje teklo stabilno. Bilježili smo blagi rast cjelokupnog poslovanja od dvadeset posto u odnosu na prošlu godinu. Kažem blagi rast jer u našoj najuspješnijoj godini poslovanje je skočilo za 20 puta. S godinama se taj rast usporavao, pa smo tako u 2021. zabilježili udvostručenje poslovanja. Prije izbora u SAD-u na širem kriptotržištu svjedočili smo prilično neobičnoj kombinaciji rasta cijene s jedne strane, ali i depresije među malim ulagačima. Nakon pobjede Donalda Trumpa, i zajedno s njim Elona Muska, i mali ulagači su se probudili, pa čak i postali euforični. Već i prije izbora u SAD-u ove godine cijena bitcoina naglo je rasla i nekoliko puta probijala najveću vrijednost u povijesti, a nakon izbora svjedočili smo rastu od skoro 50 posto u svega nekoliko dana. U skladu s time nakon izbora u SAD-u bilježimo i znatan porast obujma poslovanja. U kriptoindustriji je društvena mreža X najbolje mjerilo sentimenta i ondje se prije izbora u SAD-u mogao primijetiti prilično negativan sentiment među tradicionalnim kriptoinvestitorima, odnosno ljudima koji su u kriptovalute uložili prije više godina. Među kriptovalutama koje trenutačno imaju dobru izvedbu dominiraju memecoini, što je nova generacija kriptovaluta koja nema neku intrizičnu vrijednost za starije generacije kriptoulagača. Ponavlja se narativ iz vremena kad se pojavio bitcoin – tada su predstavnici tradicionalnih financija tvrdili da bitcoin nema intrizičnu vrijednost. S druge strane, u posljednjih godinu dana događa se eksplozija investicija u kriptovalute iz tradicionalne financijske industrije. Primjerice, sada šef BlackRocka govori o bitcoinu na način koji je prije nekoliko godina bio svojstven samo kriptoinvestitorima. K tome, dolaskom regulative, ponajprije europske MiCA-e, vidimo snažan prodor banaka i tradicionalnih platnih institucija u kriptoindustriju. Prije su za njih kriptovalute bile visokorizične, no sada je to potpuno regulirana industrija i za njih potpuno novi svijet. Mislim da smo se prije izbora u SAD-u nalazili na prekretnici gdje je polako dolazilo do laganog zamora među investitorima koji su već 10 do 15 godina u kriptu, a tradicionalna financijska industrija upravo naglavačke skače u ovo, za nju novo more. Nakon izbora dogodio se novi nalet euforije, ali ostaje vidjeti koliko će dugo taj nalet trajati.
Europska središnja banka radi na razvoju digitalnog eura. Što digitalni euro donosi?
– Već sam spomenuo da je moja vjera u blockchain toliko snažna jer on donosi jednostavniji način izgradnje novoga financijskog sustava. Središnje banke u cijelom svijetu to su prepoznale i priznale da je postojeći financijski sustav krut, nefleksibilan i pun prepreka. Praktički analogan. Očito je da postoji nerazmjer između novih tehnologija koje penetriraju nevjerojatnom brzinom i tradicionalnih financijskih sustava. Središnje banke smatraju da sve to treba ponovno posložiti, izgraditi opet od nule. To je svakako pohvalno, no mislim da je način na koji se to radi pogrešan jer se primjenjuje princip ‘odozgo prema dolje‘. Industrija blockchaina funkcionira obrnuto. Zato imamo izvrstan platni procesor, ali novčanici su loši. Europska komisija propisala je što sve treba napraviti i to sad treba primijeniti. Motivacija je sjajna i važna, da se to napravilo prije dvadeset godina, pitanje je bi li se blockchain uopće pojavio jer bismo već imali distribuirane sustave i pametne ugovore na novcu koji emitiraju središnje banke. Probleme očekujem zbog načina na koji je cijeli sustav uspostavljen i prepreka na putu, a to su prije svega Visa i Mastercard. Te dvije kompanije rade isto to, ali mnogo agilnije nego timovi u Europskoj komisiji i Europskoj središnjoj banci. Visa je jedna od najprofitabilnijih kompanija na svijetu, k tome iznimno fleksibilna, vrlo inovativna i tako ‘američka‘. Europa je postavila cilj financijske neovisnosti, koji smatram iznimno važnim u nadolazećem multipolarnom svijetu, ali se protiv jedne američke, fleksibilne, vrlo profitabilne i iznimno inovativne tvrtke bori pristupom ‘odozgo prema dolje‘. To će u praksi izgledati ovako: Europska komisija sve će propisati, Europska središnja banka zatim će sve to razraditi pa će trebati svake godine osigurati financiranje, onda idemo na primjenu, zatim će se pojaviti zahtjevi za koje neće biti sigurni mogu li se uopće izvesti. Mislim da je to recept za propast.
Cijeli razgovor s vlasnikom Electrocoina Nikolom Škorićem pročitajte u digitalnom ili tiskanom izdanju poslovnog tjednika Lider.