Nova narodna obveznica, po svemu sudeći, donijet će neznatno manju zaradu građanima koji u nju ulože svoj novac nego ona lanjska koja je privukla golem interes, a time i upisani iznos. Gostujući u utorak na Hrvatskoj televiziji, ministar financija Marko Primorac na pitanje hoće li i nova narodna obveznica imati približan prinos od 3,65 posto, koliko donosi sadašnja, izjavio je kako će kamatna stopa biti ‘tržišna‘. U tom slučaju, bit će niža, pokazuju aktualni burzovni podaci, ali ne mnogo.
Uskoro još manje
Naime, ako bi se Ministarstvo financija opet odlučilo na izdavanje dvogodišnje obveznice, tržišni prinos za tu ročnost na međunarodnom tržištu trenutno iznosi 3,1 posto. Prinos na tu ročnost još je od rujna prošle godine u padu, pa je krajem 2023. iznosio 3,3 posto. Međutim, dvogodišnja obveznica na domaćem tržištu ima prinos od nekih 3,6 posto. No, valja naglasiti kako je domaće tržište obveznica prilično nelikvidno, pa taj iznos treba uzeti sa ‘zrnom soli‘.
Ako se interpolira prinos između jednogodišnje i trogodišnje hrvatske obveznice na izdane inozemnom tržištu (eurobond), prinos na potencijalno novo izdanje dvogodišnje narodne obveznice iznosi oko 3,5 posto prema trenutnim tržišnim uvjetima, pojašnjava Niko Maričić, voditelj odjela upravljanja imovinom u InterCapital Asset Managementu. – Moja očekivanja oko prinosa na novu narodnu obveznicu su da će se prinos kretati negdje u rasponu 3,3 i 3,5 posto – kaže Maričić.
– Ono što valja naglasiti jest da će budući prinosi na obveznice vjerojatno biti još manji zbog politike Europske središnje banke koja je najavila normalizaciju monetarne politike, odnosno prijelaz iz restriktivne u ekspanzivnu monetarnu politiku. Na to upućuje i samo kretanje kamatnih stopa na posljednji narodni trezorski zapis koji je na tro mjesečno izdanje iznosio 3,75 posto, a na jednogodišnje 3,65 posto. Time i Ministarstvo financija signalizira kako očekuje rezanje ključnih kamatnih stopa ECB-a – kaže Maričić.
Interes ne jenjava
Unatoč manjem prinosu, nova narodna obveznica i dalje bi trebala nuditi bitno bolju zaradu nego oročavanje u banci. Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) pokazuju da kamatna stopa na oročenje od godinu dana u velikim bankama i dalje ne prelazi jedan posto. Najvišu kamatnu stopu nudi državna Croatia banka, 2,90 posto, a slijede je Agram banka sa 2,80 te Partner banka s nešto manjih 2,75 posto.
Sukladno tome, ne čudi što interes građana za državni dug ne jenjava. Najnoviji trezorski zapis čiji je upis završio u ponedjeljak upisalo je još 37 tisuća građana koji su uložili gotovo 930 milijuna eura. Od toga se 221 milijun eura odnosi na tromjesečni ‘trezorac‘, a 708 milijuna eura za trezorski zapis s rokom dospijeća od godine dana. Tko se odlučio na kraću ročnost, godišnji prinos iznosi 3,75 posto, a onih od godinu dana 3,65 posto.
Kada se pribroji i upis institucionalnih ulagača, država je prodala ovu narodnu tranšu ‘trezoraca‘ za 1,05 milijardi eura. Podsjetimo, u prvu narodnu obveznicu izdanu lanjskog proljeća građani su uložili 1,35 milijardi eura. Uskoro će oni koji je i dalje drže i nisu je prodali putem Zagrebačke burze dobiti i prvu isplatu kamate. Prema najavama, isplata dospijeva 8. ožujka.
Što se tiče potreba za refinanciranjem, država ove godine ima nešto veće potrebe nego prošle, prije svega zbog većeg planiranog deficita u odnosu na 2023. Tijekom 2024. morat će isplatiti nešto više od 4,5 milijardi eura za dospjele obveznice te kredite. To je manje nego lani kada je trebalo vratiti 5,3 milijarde eura, ali projicirani se manjak državnog proračuna sa 1,6 milijardi prema planu za 2023. ove godine povećava na četiri milijarde eura.