Financije
StoryEditor

Preporuke znalaca: Isplati se biti investiran u vlastite investicije

04. Veljača 2024.
Stare fore o rizicima i profitima, jajima i košarama i dalje vrijede na tržištu kapitala, a, nasreću, sve je više i mogućnosti i da se riskira i da se igra na sigurno odabirom raznovrsnih proizvoda i usluga fondovske industrije. Svakako se isplati imati investicijski plan

Na tržište kapitala dolaze neka nova lica željna oplemenjivanja svoje imovine, a vraćaju se i oni koji su zbog njima poznatih razloga posljednjih mjeseci odustali od ulaganja. Fondovske menadžere i stručnjake za tržište kapitala upitali smo što bi investicijskim početnicima i svim potencijalnim ulagačima u proizvode i usluge fondovske industrije savjetovali u 2024. godini.

– Svaki potencijalni ulagatelj na tržištu kapitala mora prvo sebe preispitati o ciljevima ulaganja, roku ulaganja i volatilnosti cijene portfelja koju može prihvatiti. Investicijski savjetnici kod distributera fondova, kao i investicijskih društava osobe su s kojima se o tim temama razgovora, a kao rezultat proizlazi savjet o portfelju fondova ili vrijednosnih papira koji odgovaraju svakom individualnom ulagatelju – govori Hrvoje Krstulović, predsjednik Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore.

Krstulović dodaje da su dodatna ulagačka mogućnost investicijski planovi, što je u razvijenim zemljama glavni način ulaganja.

– Investicijski planovi, odnosno redovite mjesečne uplate u portfelj fondova donose dugoročni povrat, manje osjetljiv na tržišne okolnosti, a na dulji rok akumuliraju rast gospodarstva i tako povećavaju ušteđeni portfelj. Naravno, i takvo ulaganje, iako manje, sadržava rizike o kojima bi se trebalo informirati i razumjeti ih. I raspodjela imovine u bilo kojem trenutku, pa i za 2024., počiva na osobnom profilu svakoga pojedinog ulagatelja s obzirom na investicijske ciljeve, investicijski horizont, sklonost riziku i financijski položaj – objašnjava Krstulović.

Preduvjeti za uspjeh

Upravitelj fonda u InterCapital Asset Managementu Dario Bjelkanović povratnicima i početnicima savjetuje pak da budu dugoročni investitori i imaju diverzificiranu košaricu ulaganja koja je prilagođena njima samima, a dodaje da svatko treba početi investirati relativno rano, odnosno čim počne ostvarivati neke prihode.

– Investiranje morate prilagoditi svojim sklonostima prema riziku, dobi i ciljevima investiranja. Nakon toga pazite da ste diverzificirani, tj. da ne stavljate sva jaja u istu košaru. To bi, na primjer, značilo da ne ulažete samo u jednu dionicu, već da imate izloženost prema većem broju od barem deset ili dvadeset dionica kompanija iz različitih sektora. Nemojte se žuriti, morate znati u što točno ulažete. Zato si uzmite vremena da se upoznate sa svojim investicijama. U primjeru ulaganja u fond to bi značilo da znate u što fond ulaže, kakvu povijesnu izvedbu ima, koji su rizici specifični za taj fond i što od tog fonda možete očekivati. Ako već imate neki veći iznos štednje, a nikad niste ulagali u fondove, nemojte se žuriti uložiti sav novac odjednom, nego postupno dodavajte novac u ulaganja, a u međuvremenu promatrajte izvedbu fondova u koje ulažete i koliko ste komforni sa svojim ulaganjem – poručuje Bjelkanović.

Da je investiranost vrlo važan element dugoročnog uspjeha na financijskim tržištima, tvrdi član Uprave Raiffeisen Investa Davor Klasnić, koji je također potvrdio da je vrlo važan element uspjeha na financijskim tržištima diverzifikacija ulaganja.

– Početnici često zbog straha prodaju imovinu i povlače sredstva kada tržišta padaju i pružaju priliku za povećanje izloženosti po nižim cijenama. Čekajući dobar trenutak za ponovno investiranje, najčešće ga propuste i ponovno investiraju po višim cijenama nego kada su prodali. Na taj način dugoročno umanjuju vrijednost svog ulaganja umjesto da racionalno i strpljivo donose odluke u postupnom povećanju ulaganja. Za početnike je stoga ulaganje putem investicijskih planova nešto što trebaju imati na umu.

Ulaganje manjih iznosa dulje vrijeme dobar je način ulaganja jer se tako izbjegava odabir lošeg trenutka (primjerice kada su cijene visoke), odnosno vrijednost ulaganja uprosječuje se tijekom pozitivnih i negativnih razdoblja. Takva vrsta ulaganja pokazala se korisnom upravo 2022. i 2023., kad su financijska tržišta prvo bilježila pad, ali nakon toga su se oporavila. U trenutačnim tržišnim uvjetima, kad su prinosi na kratkoročne obveznice viši od tri posto na godinu, velik dio imovine trebao bi biti investiran u investicijske fondove izložene takvim instrumentima. Ipak, radi postizanja potencijalno višeg prinosa dio imovine treba biti investiran u dioničke fondove – ističe Klasnić.

Pouke iz prošlosti

I dok će mnogima sljedeće pitanje biti: ‘Kako da onda rasporedim svoju imovinu u 2024.?‘, direktor Odjela za upravljanje investicijskom imovinom u Erste banci Tomislav Kolac poručuje da ne postoji jednoznačan odgovor na to pitanje. Raspodjela imovine, govori, trebala bi biti u skladu s preferencijama i ciljevima svakog pojedinca, pridajući pritom posebnu pažnju horizontu ulaganja.

– U investiranju na kraći rok preporuka su uvijek nižerizični proizvodi kako bi se ograničio potencijalni gubitak u slučaju nepovoljna kretanja financijskih tržišta. S druge strane, povijest nas uči da dugoročni investitori u rizičnije proizvode poput dioničkih fondova na kraju budu nagrađeni višim prinosima – tvrdi Kolac, dodajući pritom da gledajući globalnu makroekonomsku situaciju u 2024. godini očekuju nastavak trenda smanjivanja inflacije te početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa središnjih banaka.

– Osim toga, svjedočimo usporavanju ekonomskog rasta i sve češćem spominjanju recesije. U takvim okolnostima relativno visoke kamatne stope i prinosi na obvezničkim tržištima povećavaju atraktivnost konzervativnijih proizvoda poput obvezničkih fondova – govori Kolac, s kojim se slaže i portfeljski menadžer u Raiffeisen Investu Filip Gracin.

On smatra da ublažavanje rasta inflacije, u kombinaciji s najavljenim smanjenjem kamatnih stopa u 2024., čini obvezničke fondove s duljim dospijećima privlačnijim nego što su bili u prethodnim godinama.

– Ipak, treba uzeti u obzir i to da su obveznička tržišta uračunala veliki dio tog očekivanog smanjenja kamatnih stopa u cijene obveznica još potkraj 2023. godine. Stoga bi i povrati od te vrste imovine mogli biti manji od očekivanog ako čelnici monetarnih institucija odluče zadržati svoju politiku restriktivnom još i ovu godinu. Što se tiče dioničkih tržišta, treba imati na umu da su visoki povrati zabilježeni tijekom 2023. uglavnom bili generirani od malog broja kompanija koje drže velike udjele u dioničkim indeksima. U 2024. mnogi analitičari očekuju jednoznamenkasti rast dioničkih tržišta, stoga smatramo da će investitori koji su izrazito skloni riziku više ciljati na sastavljanje portfelja odabranih kompanija, nego na izlaganje cjelokupnom tržištu – kaže nam Gracin, napomenuvši da za investitore nesklone riziku trenutačno okružje povišenih kamatnih stopa još uvijek čini fondove s dospijećem atraktivnim jer omogućuju klijentima ostvarenje povrata koji je viši od kamate na štednju, a uz to je jasno definiran na početku ulaganja.

Najveći rizik 2024.

Kad govorimo o rizicima, oni se, tvrdi Krstulović, ogledaju u potencijalnom neskladu između trenutačnih tržišnih očekivanja i stvarnog smjera monetarne politike u budućnosti.

– Ne postoji jasan konsenzus o tome koliko će trajati spuštanje inflacije na ciljane razine, kao ni o intenzitetu posljedica restriktivne monetarne politike na ekonomski rast. U 2024. nastavit će se povišeni geopolitički rizici, s obzirom na to da smo u godinu ušli s nekoliko aktivnih sukoba, a dodatnu će neizvjesnost donijeti i mnogi izbori tijekom godine, uključujući i one u Europskoj uniji te SAD-u – poručuje Krstulović.

Brzinu zaokretanja monetarne politike kao najveći rizik ove godine vidi i Bjelkanović.

– S obzirom na veliki rast inflacije u posljednje dvije godine FED i ECB vrlo su agresivno dizali kamatne stope i sad nakon što se inflacija smiruje postoji rizik da će iste banke zakasniti u rezanju kamatnih stopa i tako stvoriti dodatni pritisak na pad gospodarske aktivnosti. Osim toga, vidimo i rizik da će geopolitička situacija za posljedicu imati veći pritisak na ponovni rast inflacije. Jedan od takvih aktualnih primjera otežana je trgovina i promet Sueskim kanalom, što poskupljuje prijevoz robe i usporava dobavne lance – zaključuje Bjelkanović. 

21. studeni 2024 16:26