Dok se čeka da država osnuje Alternativni investicijski fond, pokazalo se da dodavanjem alternativnih klasa imovine uz tradicionalne portfelje dionica i obveznica, fondovi ostvaruju znatno bolje prinose odnosno znatno bolji risk/return profil. Ulaganje u nekretnine predstavlja jednu takvu alternativu
Kada je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić u prosincu 2023. u Hrvatskom saboru predstavio zakone o obaveznom i dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, tada je naveo da je cilj te mini mirovinske reforme povećati prinose mirovinskih fondova. Kako čujemo od naša četiri mirovinska fonda, prošla 2024. godina bila je odlična, no pitanje je koliko je tome u prilog išla mini reforma, a koliko pak dinamika ulaganja u svijetu i kod nas.
Jedna od ideja je bila da će država osnovati alternativni investicijski fond, no za sada od toga ni glasa. Ipak, u čl. 126. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima piše da je obavezno ulaganje najmanje pet posto neto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova u alternativni investicijski fond (AIF) s garancijom povrata najmanje cjelokupno uloženih sredstava na kraju trajanja tog fonda. Još piše da takvo jamstvo mora dati Vlada Republike Hrvatske, druga država članica, država članica OECD-a ili javno međunarodno tijelo kojemu pripadaju jedna ili više država članica.
Kako je na kraju prošle godine neto imovina obveznih mirovinskih fondova iznosila 23,1 milijardu eura, riječ je o 1,16 milijardi eura koju bi sada obvezni mirovinski fondovi trebali uložiti u AIF, no kada se prije nešto više od godinu dana raspravljalo o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom mirovinskom osiguranju i Zakona o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju, bilo je dosta prijepora oko takvog zakonskog rješenja.
Prigovori su se odnosili na to da takvim državnim jamstvom država zapravo zaobilaznim putem provodi mini-nacionalizaciju drugog stupa s obzirom da se, kad su fondovi u pitanju, radi o privatnoj imovini osiguranika koja bi posrednim putem mogla postati državno vlasništvo. Takav fond ne postoji niti u jednoj razvijenoj demokratskoj državi, što bi moglo postati sredstvom političke manipulacije. S druge strane, upitno je takvo ulaganje u AIF s pozicije rizika ako se zna da će država jamčiti za potencijalne gubitke. No sve je te prigovore odbacila Vlada premijera Andreja Plenkovića.
Disperzija rizika
Kako je krajem prosinca 2023. pisao portal Financijski klub, ipak se ne radi o klasičnoj nacionalizaciji drugog mirovinskog stupa kao što su to napravile Mađarska ili Poljska. Te su zemlje onomad bile predvodnice i u njegovom uvođenju, ali su ga također među prvima i ukinule. ‘Reforma koja predviđa osnivanje Alternativnog investicijskog fonda s državnim jamstvima neka je vrsta srednjeg puta kojim se nastoji zadržati privatizirani drugi mirovinski stup s jedne strane te ublažiti tranzicijske troškove koje on proizvodi, s druge. Preciznije, nastoji se riješiti problem zaostajanja kombiniranih mirovina za mirovinama iz prvog stupa, a da to ne bude na teret proračuna. Veći prinosi AIF-a trebali bi biti upravo ti koji će to osigurati. Tako bi od Alternativnog investicijskog fonda koristi mogli imati umirovljenici u obliku ostvarivanja većih prinosa, ali i ostatak gospodarstva u obliku ulaganja u dionice domaćih poduzeća‘, stoji u zaključku teksta objavljenog na portalu Financijski klub.
I dok čekamo hoće li država osnovati alternativni investicijski fond (možda i neće), u Raiffeisenu kažu da njihovi obvezni mirovinski fondovi, kojima je to dozvoljeno, već duže vrijeme ulažu i u kategoriju alternativnih investicijskih fondova.
- Smatramo da na taj način adresiramo više deklariranih ciljeva ulaganja poput razdiobe rizika raspršenošću ulaganja, a s ciljem osiguranja optimalnog rasta mirovinske štednje u odnosu na preuzeti rizik. Osim navedenog, kada govorimo o lokalnom tržištu, alternativne fondove vidimo i kao optimalan model ulaganja u segment malih i srednje velikih tvrtki. Međutim, ako govorimo o ulaganju na koji se odnosi Zakon o obveznim mirovinskim fondovima, tada moramo naglasiti da alternativni investicijski fond navedenih karakteristika još uvijek ne postoji, čime niti ulaganje u takav fond nije realizirano – kažu u Raiffeisen obveznim mirovinskim fondovima.
I u Erste plavom podsjećaju da je predviđena mogućnost osnivanja posebnog alternativnog investicijskog fonda, što za sada nije realizirano, ali mirovinskim fondovima, vele, ‘može biti privlačna opcija državne garancije povrata glavnice u takvim fondovima‘. Također dodaju da su stupanjem na snagu izmjena Zakona o obveznim mirovinskim fondovima i Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima mirovinskim fondovima dodatno liberalizirani investicijski limiti te su uvedene neke nove klase imovine. Osim u alternativne investicijske fondove može se ulagati i u nekretnine - točnije u funkcionalne poslovne zgrade koje nose predvidive i stabilne novčane tokove.
Veća diverzifikacija portfelja
- Navedene izmjene zakona u dijelu investicijskih limita omogućuju veću diverzifikaciju portfelja te postizanje boljeg omjera prinosa i rizika u dugom roku. Naime, ključni dio investicijske politike bilo kojeg fonda predstavlja alokacija portfelja po klasama imovine. Tradicionalno se imovina ulagala u određenom omjeru u dvije osnovne klase imovine – dionice i obveznice – no pokazalo se da dodavanjem alternativnih klasa imovine uz tradicionalne portfelje dionica i obveznica, fondovi ostvaruju znatno bolje prinose odnosno znatno bolji risk/return profil. Ulaganje u nekretnine predstavlja također alternativu i dopunu drugim oblicima ulaganja s fiksnim prinosom; omogućuje diverzifikaciju portfelja, djelomičnu zaštitu od inflacije i nudi zanimljive prinose – kažu u Erste plavom.
S obzirom na navedene karakteristike ovih klase imovine, u tom fondu smatraju da je diverzificiranje portfelja dobro došlo te je strategija nastaviti sa ulaganjem u alternativne investicijske fondove i nekretnine.
U PBZ Croatia osiguranju također pozdravljaju liberalizaciju limita ulaganja jer to nudi mirovinskim fondovima dodatne mogućnosti čime se povećava prilagodljivost u upravljanju imovinom.
- Takve promjene doživljavamo pozitivno jer omogućuju pristup različitim investicijskim prilikama. Naravno, mogućnosti korištenja novih prilika ovise o situaciji na tržištima. U svakom slučaju veće mogućnosti ulaganja predstavljaju korak prema većoj diverzifikaciji portfelja, što je dugoročno u interesu svih članova – kažu u PBZ Croatia osiguranju.
Isto poručuju i u AZ mirovinskim fondovima i vele da će liberalizaciju svakako iskoristiti na najbolji mogući način za svoje članove. U Raiffeisen društvu za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima slažu se da zakonske promjene možemo okarakterizirati kao liberalizaciju ograničenja ulaganja, između ostalog i sa ciljem povećanja diversifikacije imovine.
- Smatramo da su ove promjene u skladu s našim ciljevima ulaganja te smo usmjereni na realizaciju ulaganja koje one i omogućuju i vjerujemo da će u dugom roku omogućiti mirovinskim društvima da ostvare i više prinose u odnosu na preuzete rizike – poručuju iz Raiffeisena.
Iznadprosječni prinosi
Prinosi Raiffeisen obveznih mirovinskih fondova kategorije A (7,62 posto) i B (6,84 posto) u 2024. su bili, kažu, viši od njihovih prosječnih godišnjih prinosa od osnutka, dok je prinos za kategoriju C (3,02 posto) bio neznatno niži u odnosu na taj prosjek. Prosječni prinos od osnutka pak bio je 6,36 posto (A), 5,25 posto (B) i 3,65 posto (C). Svojim članovima uvijek skreću pozornost na dugoročan aspekt mirovinske štednje u sklopu kojega treba promatrati i lanjske rezultate.
- Drugim riječima, fokusirani smo na povećanje vrijednosti imovine fondova na dugi rok, a da pri tome nastojimo izbjeći značajnije gubitke koji bi se mogli ostvariti pojavom nepovoljnih makroekonomskih ili geopolitičkih događaja kakve smo doživjeli u 2020. i 2022. godini – kažu u Raiffeisenu.
Prinosi Erste plavog također su bili iznadprosječni s obzirom na vrlo povoljna kretanja na tržištima kapitala, gdje je uslijed spuštanja kamatnih stopa te smirivanja inflacije došlo do rasta cijena dionica i obveznica. Godišnji prinos kategorije A bio je 12,75 posto, tek nešto niži prosjek od 12 posto bio je prinos kategorije B, a C kategorije 4,33 posto.
Prosječni godišnji prinos A kategorije fondova od početka rada iznosi 7,93 posto, kategorije B pak 5,99 posto te C kategorije 3,79 posto.
- Za očekivati je da će u neko buduće vrijeme ipak doći do usporavanja svjetskih gospodarstava, pa nije realno očekivati prinose na ovim razinama u dugom roku – kažu u Erste plavom.
I u PBZ Croatia osiguranju napominju da ranije ostvareni prinosi nisu garancija budućih rezultata.
- No s obzirom na prinose ostvarene u 2024. godini u visini 16,5 posto za obvezni mirovinski fond kategorije A te 12,72 posto za kategoriju B i 3,93 posto za kategoriju C, vjerujemo da možemo ustvrditi da su prinosi u 2024. godini bili više nego zadovoljavajući, kao i ukupno ostvareni prosječni godišnji prinosi od početka našeg rada – kažu u PBZ Croatia osiguranju.
Godišnji prinosi PBZ Croatia osiguranja od početka rada (kako se može vidjeti na Hanfinoj stranici) bili su 8,88 posto (A), zatim 5,40 posto (B) i 3,26 posto (C). Zadovoljni su i u AZ mirovinskim fondovima u kojem kažu da su prinosi u AZ fondu kategorije A bili 9,11 posto, u kategoriji B 9,13 posto i kategoriji C 3,63 posto.
- Bez obzira na prošlogodišnje izvanredno dobre prinose koji su u našim obveznim fondovima iznosili, ono što smatramo bitnijim i to uvijek ističemo - to su prosječni godišnji prinosi od osnivanja pa do kraja prošle godine. Prosječan godišnji prinos u ovih preko 22 godine rada AZ obveznog mirovinskog fonda kategorije B iznosi 5,24 posto, a u desetak godina od kada rade fondovi A i C kategorije. Prinos u kategoriji A iznosi 6,90 posto, a 3,05 posto u kategoriji C – poručuju iz AZ mirovinskih fondova.
Dakle, liberalizacija je dobro došla, lanjski prinosi su bili iznadprosječni, no iako se očekuju dobre slijedeće godine (ne dođe li do poremećaja na tržištima), ipak će rast prinosa biti umjereniji.