Ulaganje u investicijsko zlato ponovno se i u trenutačnim složenim, globalno izazovnim ekonomskim uvjetima, pokazalo kao najbolje rješenje za zaštitu imovine građana i institucionalnih investitora, zaključak je to 1. Konferencije o zlatu, koja se održala u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu. Da svijet, građani, poduzetnici i investitori trebaju zlato kao uvijek sigurno utočište, dokazuje i postignuta trenutačna rekordnu cijena zlata od gotovo 2000 dolara za uncu, stoji u priopćenju za medije.
Inflacija se vratila, a kamatne stope rastu. Svijet i globalna ekonomija su danas puno nestabilniji nego što je to bio prije nekoliko godina. Upravo zato zlato ponovno postaje nezaobilazna imovina koju treba imati u ovakvim nestabilnim vremenima, istaknuo je na Konferenciji investicijski analitičar i izvršni direktor Loti Tradinga Neven Vidaković.
Središnje banke povećale imovinu u zlatu za 152 posto
Kada tradicionalni ulagački instrumenti, poput obveznica, štednje u bankama, te ulaganja u nekretnine, postanu nesigurni, građani, ali i svi ostali investitori posežu za investicijskim zlatom. Objašnjava to direktor Centara Zlata Saša Ivanović, koji je to potkrijepio činjenicom da cijena zlata u zadnjih 50 godina stabilno raste. Na primjer, u ožujku 1972. cijena unce zlata je bila 48 da bi u ožujku 2023. narasla na 1962 dolara. Zato je ulaganje u investicijsko zlato puno isplativije od čuvanja novca u banci ili kod kuće, istaknuo je Ivanović.
Premda ‘zlatni standard‘ koji je u povijesti bio okosnica svih monetarnih sustava ne postoji već više od 50 godina, središnje banke većine zemalja u svijetu, posljednjih godina, kupuju zlato u velikim količinama. U 2022. godini, u samo godinu dana, središnje banke u svijetu, povećale su imovinu u zlatu za čak 152 posto, naglasio je Marijo Kokić, menadžer za ključne kupce najstarije njemačke talionice plemenitih metala Heimerle + Meule.
Povećana potražnja središnjih banaka za zlatom pokazuje da ono i dalje ima izuzetno važnu užlogu u stabiliziranju svjetskih valuta, posebno u nestabilno vrijeme. Od uvođenja eura do danas, cijena zlata je narasla čak 6 puta, zaključio je Kokić.
Gdje smo i kako dalje, glavno je dnevno, tjedno, godišnje pitanje u ovo vrijeme neizvjesnosti i nesigurnosti u kojem se danas nalazimo. Zona sigurnosti, poslovno promatrano, postaje daleka obala – vidljiva tek na horizontu.
Kupnja zlata je jednostavna
U takvim uvjetima, nekretnine i zlato zamjenjuju ulaganja u dionice i obveznice ili držanje gotovog novca, smatra Mladen Vedriš s veleučilišta Efectus. Kako ističe Vedriš, daljnja događanja bit će interakcija niza varijabli - geopolitičkih, ekonomskih, socijalnih, a već u bliskoj budućnosti, snažno će se ispreplitati realna događanja te percepcija i psihologija građana i tržišta.
Hrvatska kovnica novca, kao jedini hrvatski proizvođač investicijskih zlatnika, kontinuirano daje svoj doprinos hrvatskom tržištu investicijskog zlata, ističe to predsjednik Uprave Hrvatske kovnice novca Damir Bolta. Atraktivne, ograničene serije zlatnika izdane u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, s motivima bliskima domaćim, ali i stranim kupcima, polako, ali sigurno zauzimaju sve značajniji udio na tržištu.
Nekad su građani ulaganje u zlato smatrali kompliciranim. Činjenica da se danas u zlato može ulagati na više načina, a da kod kupovine fizičkog zlata koje se i smatra najboljom opcijom, ima veliki broj opcija i vrijednosti, kupnja zlata je jednostavna, objašnjava to Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata.
Investicijsko zlato lako se može čuvati i jednostavno u svakom trnutku unovčiti, a na tržištu se može kupiti veliki broj proizvoda od zlata - od pločica koje teže samo 1 gram, pa preko popularnih zlatnika, do poluga težine 1 kilogram, objasnio je Kokanović.
Inače, na 1. Konferenciji o zlatu, bilo je riječi i o aktualnom stanju stabilnosti bankarskog sustava u svijetu i Europi, investiranju na tržištima kapitala, ali i vrijednosti zlata kao metala nužnog u modernom svijetu. Zlata koje je kroz 3. industrijsku revoluciju postalo više od samog čuvara vrijednosti imovine – do danas - plemenitog metala nužnog u masovnoj proizvodnji visokotehnoloških proizvoda, ali i temelja 4. industrijske revolucije.