Svaki četvrti Britanac koristi se uslugama digitalnih banaka, a do kraja ove godine ta bi se brojka mogla povećati na čak jednu trećinu. Snažan rast povećanja broja korisnika usluga digitalnih banaka očekuje se i u cijeloj Europi – prema predviđanjima, do 2026. godine 29 najvećih neobanaka povećat će broj korisnika s oko 50 na 166 milijuna.
Navedeni trendovi ne bi trebali zaobići na Hrvatsku, a dodatni vjetar u leđa tome moglo bi donijeti ostvarenje najave da će od lipnja ove godine napokon biti moguće primati plaću na račun Revoluta. Koliko će klijenata zbog toga izgubiti klasične banke i hoće li spomenuta najava iz Revoluta povećati penetraciju neobanaka na hrvatskom tržištu?
- Za početak, treba biti oprezan s medijskim najavama jer se i prošle godine najavljivala slična mogućnost isplate plaće u neobanke, pa je Porezna uprava nastupila vrlo restriktivno unatoč benevolentnosti HNB-a i od inicijative nije bilo ništa. Stoga treba vidjeti kako će Porezna uprava nastupiti ovaj put, pogotovo u svjetlu problema s ovrhama. Dođe li ipak do dozvole primanja plaća izvan hrvatskih banaka, očekujem da će odljev klijenata biti u početku mali (zbog urođenog opreza hrvatskih klijenata), ali kako vrijeme bude odmicalo i iskustva tzv. first adoptera budu sve bolja, a ponuda proizvoda sve veća, taj će odljev biti nemoguće zaustaviti, pogotovo za novu generaciju klijenata iz sve jačeg tehnološkog sektora – objasnio je Božidar Pavlović, fintech konzultant.
Povećanje broja neobanaka koje operiraju u Hrvatskoj zasigurno će se dogoditi s ulaskom u eurozou sljedeće godine, jer će uvođenjem eura nestati tehnička barijera oko uvođenja kune u njihove aplikacije. - Kuna je za neobanke bila otežavajući faktor, a hrvatsko tržište premalo za lokalizaciju. Ulaskom u eurozonu očekujem brzi dolazak njemačke neobanke N26, ozbiljnog konkurenta Revolutu – kaže Pavlović.
Prva hrvatska neobanka?
Uz strane neobanke, uskoro bi mogli mogli bi dobiti i prvu hrvatsku. Naime, u Aircashu, domaćoj tvrtci koja pruža uslugu plaćanja kroz Aircash mobilni novčanik, ozbiljno razmišljaju o transformaciji u kreditnu instituciju.
- Po sadašnjoj regulativi, plaće se mogu isplaćivati isključivo na račune kreditnih institucija, odnosno banaka, dok je Aircash institucija za elektronički novac, na koji pak korisnici još uvijek ne mogu primati plaće. Da bi to mogli, potrebno bi bilo napraviti transformaciju u kreditnu instituciju, odnosno banku, o čemu pak ozbiljno razmišljamo – najavio je Hrvoje Ćosić, direktor Aircasha.
Prema dosadašnjim istraživanjima, oko 60 posto korisnika usluga neobanaka u Europi su osobe mlađe od 36 godine koje žive u velikim gradovima pa su logično milenijalci i generacija Z skupine koju digitalne banke najviše targetiraju.
- Mlađe generacije sve manje kupuju automobile i sve se kasnije odlučuju na kupnju stana pa samim time i bilo kakve kredite. A krediti su glavni faktor kod odluke za banku ili kod promjene banke. Kad tome još dodamo funkcionalnosti koji su svakako manje kod klasičnih banaka, restrikcije koje klasične banke imaju, a neobanke nemaju, kao što su nemogućnost uključivanja određene funkcionalnosti bez fizičkog dolaska u poslovnice, što je apsolutno no-go u današnje vrijeme, onda je neupitno da će doći do odljeva klijenata – kaže Ivan Burazin, osnivač Shift konferencije.
Najveću prepreku odljevu klijenata predstavljaju postojeći krediti pa iz tog razloga Hrvoje Ćosić smatra da, barem u prvo vrijeme, odlazak klijenata iz klasičnih banaka u digitalne neće biti tako velik.
- Većina korisnika je vezana uz banke drugim proizvodima poput stambenih, gotovinskih i drugih kredita, kreditnih kartica i drugih proizvoda za koje banke uvjetuju primanje plaće na račune u bankama te na taj način vežu korisnike, a time rade i jednostavnije procjene kreditnih rizika korisnika. No, razvojem novih financijskih proizvoda od strane fintech kompanija i neobanaka, posebno kreditnih i investicijskih proizvoda te korištenjem inovativnih modela procjene rizika, može se očekivati i veći prelazak na fintech pružatelje, odnosno neobanke u smislu jedinog pružatelja financijskih usluga, uključujući i primanja plaća – kaže Ćosić.
Iako bi bilo za očekivati da klasične banke pripremaju snažan odgovor na izazov fintecha, mnoge od njih, za sada, još uživaju u staroj slavi.
- Najveći problem kod bilo kakvih veliki sustava jest da oni to u svojim izvještaja ne vide, brojke rastu, korisnici su tu i sve cvate. Naime, ovakve promjene koje u startup svijetu zovu „distuption“ ne se dešavaju pomalo, već odjednom. Jedan od najpoznatiji primjera je Nokia – najprodavanija marka mobitela je bila svake godine - sve dok odjednom nije nestala. Naravno ovako drastična scena se neće desiti bankama, najviše upravo zbog ranije spomenutih kredita, ali svakako će se biti konsolidacija na tržištu – uvjeren je Burazin.
Kako će odgovoriti klasične banke?
S njim se slaže i Božidar Pavlović, koji kaže da klasične banke u Hrvatskoj imaju vrlo slabe kadrovske i operativne sposobnosti ponuditi inovacije ozbiljnijeg tipa, pa očekujem da će na prijetnje novih igrača odgovoriti samo represijom poput povećanja naknada za transakcije koje dolaze putem neobanaka, ili suptilnim zastrašivanjem tipa “nećete moći dobiti stambeni kredit ako ste u neobanci”, što najvjerojatnije novoj generaciji neće biti preozbiljan argument. Drugi razlog inertnosti hrvatskih banaka leži u činjenici da im se razvoj uglavnom diktira iz inozemnih centrala (uz dužnu iznimku HPB-a), što usporava bilo kakav ozbiljan odgovor na rast lokalne konkurencije – rekao je Pavlović.
Jedna od rijetkih banaka koja je napravila značajniji iskorak prema online poslovanju, u Hrvatskoj je Erste banka, čija digitalna rješenja, Keks Pay aplikacija i George online bankarstvo bilježe kontinuiran rast broja korisnika na tržištu.
- Načelno možemo reći da pozdravljamo zdravu konkurenciju i kompetitivnu tržišnu utakmicu, poštujemo sve svoje konkurente, postojeće i buduće, ali smo čvrsto uvjereni da svojim poslovanjem, ponudom proizvoda i usluga te partnerskim odnosom s klijentima, pri čemu naglašavamo da već dulje vrijeme bilježimo najviše ocjene korisničkog iskustva na tržištu, možemo ne samo osigurati, već i u još većoj mjeri ojačati svoju tržišnu poziciju – odgovorili su iz Erste banke.
I drugim velikim bankama poslali smo upite na koji način misle odgovoriti nadolazećoj digitalnoj konkurenciji, no nismo dobili odgovore.