ESB se premišlja oko dinamike rezanja kamata kako ne bi otvorili prostor za oživljavanje inflatornih pritisaka, ali većina se izjašnjava da će sljedeći potez centralne banke biti njihovo smanjenje.
Članovi upravnog odbora ESB-a Isabel Schnabel i Boris Vujčić ističe kako ESB mora biti strpljiva u snižavanju kamatnih stopa jer bi inflacija mogla ponovo buknuti.
Naime, nedavni podaci potvrđuju strahovanja da će ‘zadnje milje’ u procesu spuštanja inflacije biti najteže, a prema Schnable počinje nova, ‘kritična’ faza dezinflacije koja se svodi na obuzdavanje sekundarnih učinaka. Naime, već nekoliko mjeseci zaredom rastu (tržišna) očekivanja kretanja cijena usluga, a otporno tržište rada uz snažan rast plaća održava inflaciju cijena usluga. Dodatni izazov u pogledu labavljenja monetarne politike odnedavno predstavlja labavljenje uvjeta financiranja poglavito zahvaljujući snažnom rastu dioničkih tržišta.
Obnavljanje inflatornih pritisaka ne spada u osnovni scenarij ESB-a, no spomenuti podaci (plaće icijene usluga) pozivaju na oprez oko (pre)ranog rezanja kamata, naročito u kontekstu prekida u pomorskom prometu u Crvenom moru te ponovnim prekidima u lancima opskrbe.
Schnabel također uočava kako poduzeća apsorbiraju povećani trošak rada kroz smanjenje svojih marži. Naime, dok god je agregatna potražnja sputana restriktivnom monetarnom politikom, poduzećima je zasigurno teže prenositi rastuće troškove rada i financiranja na finalne cijene svojih proizvoda i usluga. Vujčić također očekuje jačanje konkurentnosti na polju cijena dobara. Dok konzervativni pragmatičari ESB-a zagovaraju strpljenje oko kamata, većina se izjašnjava da će sljedeći potez centralne banke biti njihovo smanjenje. Iako je u zadnje vrijeme malo pala vjerojatnost intervencija kroz kamate, smanjenje istih sredinom godine čini se nesporno. Tržišta trenutno očekuju petopotezno smanjenje kamata u koracima od 25 baznih bodova.