Predsjednik Uprave Končara, Gordan Kolak u sklopu je konferencije ‘Izazov promjene‘ koja se održava u Rovinju u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) izjavio da Končar mora biti prethodnik razvoja i ulaganja u nove tehnologije jer da si samo tako može osigurati održivost poslovanja te da su u tom kontekstu mirovinski fondovi ti koji na neki način pružaju oslonac i dugoročni održivi potencijal.
‒ Mi smo u zadnjih par godina konstantno izloženi zahtjevima gdje nam kupci iz europskih država postavljaju zahtjeve koji su u skladu s ESG standardima i bez toga ne možete postavljati ni svoj projekt ‒ objasnio je Kolak naglasivši da su svi ESG parametri važni te da bez njih nema iskoraka na europska tržišta.
Predsjednik Uprave Končara je govorio da su prije četiri godine definirali novu integralnu strategiju gdje su si postavili kao jedan od ključnih ciljeva još dublji ulazak u obnovljive izvore energije i gdje su si zacrtali da će u obnovljivim izvorima energije biti prisutniji nego što su bili do tada pa da će samim time ući u veće projekte ovog segmenta.
‒ Potreban je jedan snažan investicijski potencijal da bismo išli u razvoj svojih projekata i to smo uspjeli sami ostvariti, snažno smo rasli i promijenili osnovu svog poslovanja, u zadnje četiri godine smo svake godine imali rast od 25 posto ‒ izjavio je Kolak dodajući da je teško govoriti koliko je tu utjecala poveznica s mirovinskim fondovima no ono što su im oni sasvim sigurno osigurali je ‘sigurnost i potencijal daljnjeg podizanja kapitala u konceptu daljnjeg ulaganja u razvoj‘.
Kolak je, s obzirom da u Končaru 49,84 posto vlasničke strukture drže obvezni mirovinski fondovi, a 1,39 dobrovoljni, na konferenciji sudjelovao na panelu ‘Mirovinski fondovi kao dioničari – Što donosi vlasništvo institucionalnih investitora‘. Osim Končara bilo je obuhvaćeno još pet kompanija u čijoj su vlasničkoj strukturi mirovinski fondovi. Jedna od njih je Podravka u kojoj obvezni mirovinski fondovi imaju 46,26 posto vlasništva.
Uloga mirovinskih fondova iznimno važna
‒ U razdoblju od 2013. kada su mirovinski fondovi dominantnije prisutni u vlasničkoj strukturi Podravke pa do danas prosječna neto dobit je bila 220 milijuna kuna. U razdoblju od deset godina prije toga, dakle od 2002. do 2012. prosječna neto dobit je bila 25 milijuna kuna. Danas otprilike tih 25 milijuna kuna je prosječna neto dobit samo jednog segmenta poslovanja. Dakle ja bi kroz ova dva broja htjela ilustrirati jednu dodanu vrijednost koju su mirovinski fondovi donijeli u vlasničkoj strukturi. To je iznimno važan cilj da kroz drugi stup i usmjeravanje dijela doprinosa u drugi stup se pridonese jačanju gospodarske strukture i gospodarskom rastu ‒ izjavila je na panelu Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke.
Dalić je poručila da je suradnja s mirovinskim fondovima odlična te da je usmjerena u rast i razvoj kompanije, a ovakva je vlasnička struktura, tvrdi, dobro prihvaćena i među radnicima i šire.
‒ Naš je dijalog produktivan i uspješan i to pokazuju rezultati kompanije ‒ izjavila je Dalić.
Kako obvezni mirovinski fond drži 3,80 posto vlasništva u kompaniji Valamar Riviera na panelu je govorio i njihov predsjednik Uprave Željko Kukurin.
‒ U Hrvatskoj postoji niz struktura koje su nekad postojale i više nisu u funkciji i tu je prioritet ulaganje, i to u ovaj kvalitetni dio turizma na način da se hoteli podignu na višu razinu i da ovi hoteli koji nisu u funkciji krenu djelovati. Tu je uloga mirovinskih fondova stvarno značajna. Mi smo napravili jednu anketu među 11 najznačajnijih turističkih poduzeća u Hrvatskoj. Oni su od 2016. godine investirali u podizanje kvalitete 1,7 milijardi eura. I 50 posto tih ulaganja dolazi iz suradnje s mirovinskih fondova. Dakle preko 50 posto tih ulaganja ne bi bilo bez mirovinskih fondova ‒ objasnio je Kukurin koji je poručio da mirovinski fondovi trebaju ulagati u turizam jer tu postoji povrat, ali i zbog činjenice da je to novac građana te je ulaganje u turističke nekretnine strateška odluka.
Nema IPO-a bez mirovinskih fondova
‒ Vjerujem da tu imamo razumijevanja i da, posredno, hrvatski građani budu vlasnici obale, a ne da imamo neke čudne investitore koji rade čudne poslove i slično. Turizam je nama najunosnija gospodarska grana i mi tu igramo u 50 dana. Ako nam od tih 50 deset dana pada kiša onda smo u problemima i zato moramo napraviti nešto u turizmu da imamo više od ovih 50 dana ‒ kazao je Kukurin na panelu.
Nadalje, 5,95 posto vlasništva kompanije Span drži obvezni mirovinski fond dok 5,16 posto stoji u vlasništvu dobrovoljnih pa je na panelu sudjelovao i Nikola Dujmović¸ predsjednik Uprave Spana. Kako je rekao, Span je na burzi manje od dvije godine, a ‘nema IPO-a bez mirovinskih fondova jer su oni jedini ozbiljni i dovoljno veliki investitori‘.
‒ Mi smo željeli retail jer smo željeli svoje zaposlenike uključiti i onda je, kad gledamo, ljubav između nas i fondova skromna. Neki su ušli, neki izašli izišli, a mi to sve podnosimo jer je izlazak na burzu ono što smo htjeli i to nam je bio izazov ‒ rekao je Dujmović.
Govorio je tu i Luka Orešković iz M Plusa čija je kompanija prije četiri godina napravila IPO i to u vrijeme kada ‘nitko nije dugo vremena ga napravio‘ tako da je, kako kaže, tu bila interesantna dinamika odlučivanja.
Veliki regionalni potencijal
‒ Dobili smo podršku fondova i ona je bila fokusirana na dugoročni strateški cilj i opravdali smo to povjerenje. Četiri godine od izlaska na burzu imamo rast prihoda od 1100 posto, a cijene dionica su nam rasle 400 posto. Ta inicijalna suradnja s mirovinskim fondovima je kod nas pozitivna, ali ujedno je to inicijativa da nastavimo s djelovanjem na tržištu kapitala i gotovo svake godine pokušavamo napraviti neki iskorak ‒ izjavio je Orešković dodajući da je tu došla i prva zelena obveznica gdje su ponovo opravdali povjerenje investitora pa je samim time naglasio i da je investicija mirovinskih fondova u njihov IPO bio velik vjetar u leđa te će upravo zato ‘do daljnjega ostati hrvatska firma koja će nastaviti ovdje plaćati poreze i zapošljavati te ovdje razvijati nove proizvode i rasti‘.
Na panelu je sudjelovao i Blaž Brodnjak, predsjednik uprave slovenskog NLB-a.
‒ Mislim da je iznimno važno da su tvrtke u značajnom vlasništvu lokalnih investitora jer sjedište znači da je tu mozak i srce, odnosno da je društvena odgovornost drugačije interpretirana ‒ rekao je Brodnjak koji je poručio da ‘moramo graditi regijske šampione jer ćemo samo s njima biti u stanju izgraditi domaće tržište pa onda i izaći na strana‘.
Poručio je da mirovinski fondovi imaju skoro osam posto vlasništva u NLB-u pa upravo zato izdaju zelene obveznice u formatu koji je pristupačan hrvatskim mirovinskim fondovima jer žele da u regiji ‘ostane potencijal i nek to ide domaćim kompanijama jer je to imovina hrvatskih građana‘.