Činjenica je da je HDZ ostvario veliku izbornu pobjedu. No, statistika otkriva da je to zapravo još veći poraz SDP-a. Naime, HDZ je dobio 66 mandata, pet više nego prije četiri godine, a SDP 41, što je čak 13 manje nego na prethodnim izborima. Ta matematika za SDP vrijedi i kad se promatra samo deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, dok HDZ na tom uzorku ima 63 zastupnika, dva više nego 2016.
A kakva je računica s ukupnim brojem glasova u deset izbornih jedinica? U ovim koronaizborima zabilježena je rekordno niska izlaznost, prvi put ispod 50 posto (oko 47 posto u odnosu na 54 posto na prošlim izborima). U toj situaciji HDZ-ovi glasači bili su kao i obično discipliniraniji, ali je najjača stranka ipak izgubila 74.447 birača – osvojila je 637.114 glasova, dok je prije četiri godine HDZ-ove liste zaokružio 711.561 glasač. No, i takav minus bio je više nego dovoljan za pobjedu nad onemoćalim SDP-om, koji je u nedjelju osvojio samo 380.604 glasova, što je čak 232.096 glasova manje nego prije četiri godine, kad je Milanović osvojio 612.700 glasova. S takvim rezultatom SDP bi i ovaj put bio blizu neriješenog rezultata.
HDZ i SDP zajedno su na ovim izborima izgubili čak 306.543 glasova. Pokazuje to i da su ih se birači zasitili. Zato je ostatak političke Hrvatske i u ovakvim uvjetima dobio oko 25.000 glasova više. A to je zvono za uzbunu najvećim strankama, ali i naznaka mogućih promjena u budućnosti.
No, SDP je izgubio čak triput više glasova od HDZ-a i u tome je ključ razlike od čak 27 mandata. Davor Bernardić nije uspio motivirati SDP-ovu glasačku bazu da izađe na izbore. Uostalom, ljevici uvijek sve okolnosti više smetaju i sprječavaju ih da izađu na izbore. Jednom je to kiša, drugi put snijeg, treći put južina, četvrti put sunce, peti put zimsko skijanje, a sad ljetni godišnji odmori u suradnji s koronom. Svojom izbornom apstinencijom SDP-u nije pomogao ni dojučerašnji stranački drug, predsjednik Zoran Milanović.
A možda je ponešto i u programu i sastavljanju izbornih lista… Zbog svega toga normalna je Bernardićeva današnja ostavka, premda on nije jedini krivac za izborno pregaženu stranku, kojoj je potreban ozbiljan restart. Pitanje je hoće li hitni unutarstranački izbori donijeti pravi novi početak - s novim programom i novim ljudima.