U Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom piše da će se onima kojima su stanovi srušeni, podnesu li zahtjev, pronaći adekvatan stan na neodređeno vrijeme – do gradnje zgrade. No u Zakonu ne piše da će se nova zgrada graditi u gabaritima stare, pa tu može nastati problem
U prošlom broju pisao sam o problemu plaćanja struje za najmoprimce, a na što su upozorili iz tvrtke Sisak stan. Iz iste tvrtke poslan mi je mailom prijedlog da pišem i o mogućoj gradnji novih zgrada nakon potresa, i to izvan gabarita starih zgrada, upućujući me na Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom.
Moram priznati da nisam vidio u čemu bi mogao biti problem, pa sam pokušao telefonom stupiti u kontakt s prvim ljudima kompanije da mi objasne što je tu konkretno sporno, ali nisu se javljali. A onda sam se sjetio da ja baš i nisam toliko pametan i da zbog toga sve moram pročitati barem desetak puta, pa sam tako i njihov kratki dopis pročitao barem toliko – i skužio da bi stvarno moglo biti problema. Naime, odredba Zakona koja govori o zgradama koje se ruše (čl. 46., st. 3.) nije baš potpuno precizna.
U toj odredbi piše da će se vlasniku stana u višestambenoj zgradi koja se uklanja dati na njegov zahtjev u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine. Podrazumijeva se da će se vlasnik stana u srušenoj zgradi jednog dana vratiti u novosagrađenu zgradu, ali zakonodavac razumljivo nije mogao navesti kad će se to dogoditi, odnosno kad će se sagraditi zgrada, pa zato u odredbi i piše da mu se daje stan u najam na neodređeno vrijeme.
Cjepidlačimo li?
Međutim, u tvrtki Sisak stan primijetili su da u toj odredbi, ali ni u drugim odredbama u zakonu, ne piše kakva će biti nova zgrada. Da banaliziramo, hoće li biti napravljena zgrada prema starom projektu ili pak prema novom projektu, ali da vlasnik stana ima isto ili gotovo isto kvadrata kao i u prethodnom stanu, hoće li biti primjerice na istom katu, što je pogotovo važno za stare ljude koji žele zadržati prvi kat ili prizemlje… No najveća je nedoumica u tome mora li se investitor (država) držati starih gabarita i što ako recimo u projektu novi stanovi budu imali desetak kvadrata manje u odnosu na stariji.
Reklo bi se da se cjepidlačim, ali nakon što sam proučio problem (a trebalo mi je, ljudi moji, mnogo vremena), ne bih se složio jer treba odmah stvari istjerati na čistac. S obzirom na to da zakon 'šuti' o tome, odnosno ne obvezuje državu da gradi nove zgrade na mjestu starih u starim gabaritima, formalno se zaista ostavlja mogućnost da vlasnici stanova u srušenim zgradama dobiju i manje stanove. Čak ima mišljenja da se zbog toga praktično smatra da Zakonom predviđena rješenja nužno znače raseljavanje vlasnika uklonjenih zgrada, što izaziva, osim troškova, brojne druge loše posljedice. Doduše, nisam baš siguran u takva mišljenja, iako ne isključujem da bi se netko mogao naljutiti jer je dobio manji stan od prijašnjeg, pa bi digao sidro i otišao u Njemačku. Zato sam poslao upit Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, u kojem sam pitao: 'Planira li se dopuna Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na način da se vlasnicima stanova uklonjene zgrade ponudi gradnja nove višestambene zgrade u gabaritima uklonjene?'
Šute i Zakon i Ministarstvo
Dugo sam čekao odgovor, ali nisam ga dobio, ili zbog nemara ili zbog toga što misle da je upit bezvezan ili pak ne znaju što bi odgovorili. No najgore bi bilo da u Ministarstvu znaju u čemu je problem, ali da šute, što znači da je netko u državi uzeo u obzir da je sve moguće, pa i promjena projekta na štetu vlasnika stanova. Ipak, želim vjerovati da potonje nije u pitanju.
Zato bih apelirao na Ministarstvo graditeljstva da prvom prilikom popravi taj dio Zakona ili da kao ovlašteni tumač Zakona riješi tu nedoumicu i potvrdi da odredba Zakona podrazumijeva da će se novi stanovi graditi najmanje u gabaritima starih i to na starom mjestu, osim ako neće biti još bolji za vlasnike. A ako se to podrazumijeva, onda je ovaj tekst opravdao svoju svrhu, jer su riješene nedoumice.
POST SCRIPTUM
U istom članku Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom (46., st. 3.) piše da će privremenom unesrećenom kojemu stan nije u funkciji 'Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske'. To je u redu, tu će biti potpisan ugovor pa ako netko i pristane na manje kvadrata, sam je tako odlučio. Samo treba vidjeti hoće li u tom slučaju fizička osoba koja je dobila stan od države morati platiti porez jer je riječ o zamjeni nekretnina za koju obje strane plaćaju porez. Naravno, to se ne tiče države, ali porez bi mogao platiti onaj koji pristane da mu država proda stan u zamjenu za svoju nekretninu.