Komentari
StoryEditor

Ipak u ministarstvima ima onih koji slušaju poduzetnike

27. Lipanj 2022.
foto Shutterstock

Petrinjskim poduzetnicima upućen je poziv na dostavu projektnih prijedloga koje bi država mogla sufinancirati, no kriteriji su bili postavljeni prilično nisko, što je primijetila jedna konzultantska tvrtka pa su u mjerodavnome ministarstvu razmotrili njezinu primjedbu

U ovoj ćemo 'Pravdi' malo o pozitivnim stvarima koje su se nedavno dogodile. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uputilo je poziv na dostavu projektnih prijedloga poduzetnicima iz Petrinje kako bi ojačalo njihovu gospodarsku aktivnosti i poboljšalo konkurentnost. Utvrđen je i kriterij, no prema ocjeni jedne tvrtke bio je preblag pa su ga u Ministarstvu odlučili postrožiti.

Naime, konzultantska tvrtka Best Advisory (jedan od osnivača i direktora ​je Vedran Antoljak) uputila je primjedbu da je sveukupan kriterij prolaska prijave vrlo nisko postavljen, samo pedeset bodova, a maksimalan je broj bodova stotinu, i naglasila da se 'zapravo ne pamte tako nisko postavljeni pragovi za prolazak'. S druge strane, istaknuli su u toj konzultantskoj tvrtki, pojedinačni kriteriji također su vrlo nisko postavljeni pa su se zapitali 'hoće li kvaliteta projektnih prijedloga zaista biti vodeće načelo odabira ili je poenta podijeliti novac'.

Nije to malo novca

To pitanje osobito dolazi do izražaja, rekli su konzultanti, ako se u obzir uzme da se najveći broj bodova temelji na kvalitativnim opisima iz projektne prijave (a tu se može svašta napisati) i nekakvim budućim imaginarnim projekcijama (primjerice, o broju zaposlenih ili planiranom prihodu), a samo dva objektivna kriterija (koeficijent tekuće likvidnosti i poslovni prihodi u odnosu na vrijednost prihvatljivih troškova prijavitelja).

Pitanje je na mjestu. Naime, koliko god željeli pomoći poduzetnicima i razvoju poduzetništva, mora biti strožih kriterija. Nije malo novca u igri, ukupno je predviđeno 115 milijuna kuna, i ako gledamo s druge strane, one poreznih obveznika, sigurno je da bi i oni željeli da se taj novac uloži u kvalitetne projekte.

Ima nas svakakvih i zato budimo realni: velik dio nastojat će iskoristiti situaciju i 'naškrabati' kojekakve projekte samo da bi došli do novca. Ja bih radije dao malo više novca zaista kvalitetnim projektima nego pomalo podijelio svima. Doduše, neka tvrtka može najviše dobiti 85 posto iznosa cijelog projekta, ako taj iznos ne prelazi 1,4 milijuna kuna, jer je to maksimalan iznos koji se može dodijeliti za projekt (minimum je sto tisuća kuna). Ali, ponavljam, bolje dodijeliti 85 posto vrijednosti nekog projekta nego za više projekata upitne vrijednosti isplatiti 50 posto njegove vrijednosti.

Reda mora biti

Nema sumnje da je poduzetnicima u Petrinji potreban novac iako ovaj projekt zapravo nije namijenjen za saniranje štete od potresa, nego za jačanje konkurentnosti, i možemo se složiti da kriteriji možda mogu biti malo blaži s obzirom na stanje gospodarstva na Baniji, ali, ipak, neki se red mora znati. I upravo tu dolazimo do onoga zbog čega ovo pišem. Naime, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije razmotrilo je spomenutu primjedbu i prihvatilo prijedlog o postroženju kriterija. Iz Ministarstva su naveli sljedeće: – Prihvaćen je prijedlog da je sveukupan kriterij prolaska, odnosno minimalan broj bodova koji prijava mora ostvariti u dijelu ocjenjivanja kvalitete, prenizak, stoga je povećan minimalan broj bodova koji prijava mora ostvariti u dijelu ocjenjivanja kvalitete. Bodovni prag povećan je s 50 na 60 bodova.

Neki će reći da je i to premalo, no ja sam zadovoljan zbog toga što u državnim službama ipak ima onih koji prihvaćaju razumne prijedloge. Možda je bodovni prag trebao biti, recimo, 65 ili 70 bodova, ali uzmimo ipak u obzir gospodarsku situaciju na Baniji, a i potres koji je i stvarno i figurativno uzdrmao tamošnje stanovnike i poduzetnike. 

POST SCRIPTUM

U studenome prošle godine pisao sam u 'Pravdi' o tome zašto bi Vlada trebala preispitati obvezu taksista da zamijene svoje automobile svakih pet godina. Imali su tu obvezu prema i dalje aktualnom pravilniku, donesenome 2018. Kako se izmjene pripremaju od jesenas, pisao sam tada da bi to trebalo iskoristiti da se uvjet o starosti vozila odgodi zbog aktualne situacije, pokidanih dobavnih lanaca, jer se nova vozila čekaju i više od godinu dana. Sada vidim da je u Prijedlogu izmjena Pravilnika to uzeto u obzir jer u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture kažu da zbog posljedica dvogodišnje krize izazvane bolešću COVID-19 ostavljeni rok prilagodbe nije dovoljan zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti pri posljednjim izmjenama Pravilnika. Nemam iluzija da je moje pisanje pridonijelo tomu, ali drago mi je što su u Ministarstvu poslušali glas poduzetnika.

22. studeni 2024 07:33