Na eSavjetovanju zaintrigirala me rasprava u povodu prijedloga odluke o uvođenju strukovnoga kurikula za stjecanje kvalifikacije za frizera. Osim što su u Ministarstvu znanosti i obrazovanja odlučili da školu za frizere đaci ubuduće pohađaju tri razreda srednje škole, a ne četiri, unatoč dobrim rezultatima eksperimenta, čini se da sa strukom nitko nije kontaktirao.
Denis Vidović je, kako je naveo, uime 1500 frizera kritizirao prijedlog odluke dobivši potporu ostalih komentatora. Iako možda nemam pravo komentirati frizerski kurikul zbog trajnog oštećenja frizure na svojoj glavi, čine mi se logičnim primjedbe koje je iznio taj inače direktor festivala ‘Hairstyle News‘, kažu neki – najutjecajnijeg festivala u svijetu frizerstva u Hrvatskoj i regiji.
Naime, Ceh frizera je 2019. zatražio izmjene tadašnjeg programa obrazovanja za frizere nezadovoljan znanjima i vještinama koje učenici dobivaju. Anketom o standardu zanimanja prikupljeni su podaci o kompetencijama koje frizer mora imati ili koje će morati imati u sljedećih pet godina. Na temelju tih informacija pripremljeni su standardi zanimanja te predloženi četverogodišnja razina kvalifikacija, standard kvalifikacije i strukovni kurikul. Eksperimentalna provedba počela je u školskoj godini 2019./2020., ocjene su bile vrlo visoke i nije predloženo da se kvalifikacija vrati na trogodišnje trajanje.
Korak unatrag
Spomenutom anketom provedenom među stručnjacima frizerima potvrdilo se da frizeri danas moraju imati dodatne kompetencije kao što su nove tehnike i trendovi u struci, proširene procedure poslovanja frizerskog salona (primjerice odlaganje otpada), komunikaciju s klijentom, suradnicima i nadređenima, pisanu i usmenu komunikaciju različitim kanalima, promociju frizerskih znanja i vještina – digitalni marketing i sl. Sve navedeno uvršteno je u strukovni kurikul za frizere koji se provodi u trajanju četiri godine. U te četiri godine učenici imaju i dovoljan broj sati prakse kako bi stekli i potvrdili te kompetencije. S novim prijedlogom odluke sve navedeno uz temeljne tehnike nije moguće uvrstiti u trogodišnji kurikul jer bi to povećalo opterećenje učenika.
Prijedlogom odluke napravljen je korak unatrag jer su izostavljene neke ključne stručne kompetencije bez kojih frizeri ne mogu samostalno obavljati svoj posao, a to su kemijska preoblikovanja kose (pomoću preparata) i postkoloracija. Vidović smatra da je autor tog dokumenta u neznanju preskočio važne dijelove i ubacio matematiku, koja je iznimno važna za opću kulturu učenika i njegove poslovne vještine, ali neće im dati kruh u ruke ako ne znaju osnovne tehnike i vještine u području frizerstva.
Dalje navodi da se nigdje ne spominje mentor, a on radi s učenikom kod poslodavca i pomaže mu da ostvari više od trećine svih CSVET bodova. To je dodatni propust i pita se kako će se provoditi to naukovanje ili učenje temeljeno na radu kada nema mentora! Osim toga, izdvojio bih još neke argumente frizera protiv trogodišnjeg školovanja.
Praksa potvrdila
Primjerice, učenici se tijekom četverogodišnjeg obrazovanja mogu početi pripremati za vođenje vlastitog salona i lakše prilagođavanje izazovima tržišta. Nadalje, imaju više vremena za učenje temeljeno na radu kod poslodavca, što im omogućuje stjecanje i potvrđivanje kompetencija u stvarnim uvjetima. Vidović tvrdi da su istraživanja pokazala kako su nove kompetencije potrebne tržištu, a četverogodišnje obrazovanje osigurava da učenici budu spremni za izazove modernoga frizerskog poslovanja. Spomenuti četverogodišnji eksperimentalni program, tvrdi Vidović, a u svemu ga podupiru drugi komentatori, već je uspješno proveden. Pokazao je izvrsne rezultate i dobio visoke ocjene, potvrdivši da takav sustav bolje odgovara potrebama tržišta rada. Sad je pitanje zašto u Ministarstvu znanosti i obrazovanja nisu slušali struku. Mene, zapravo, nije briga jer mi frizer ne treba, ali tko će vas, gospodo iz Ministarstva, šišati?
POST SCRIPTUM
Jelena Tucelj radi u Srednjoj strukovnoj školi u Varaždinu na radnome mjestu nastavnice frizerske skupine predmeta. Slaže se sa svime što su kolege naveli u komentarima. Joško Tafra je 34 godine frizer, a 24 godine radio je kao edukator, bio je na čelu Ceha frizera Hrvatske obrtničke komore u tri mandata (dvanaest godina), predsjednik komisije za majstorske ispite i obavljao još niz dužnosti. – Cijeli svoj radni vijek surađujem s frizerima iz cijele Hrvatske i sve to vrijeme borimo se da se školovanje za frizere vrati na četiri godine – piše on.