Iščitavajući program nove vlade teško je ne zapitati se je li se to ekipa u Banskim dvorima dobro zabavlja redajući rečenice koje jedna s drugom nemaju mnogo smisla. Ili su gazde, bez završne redakture, prepustili nižim činovnicima da nekako ispune 53 stranice. Što je, ako se isprinta, dovoljno debeo dokument
Za pripremu nekih kolumni autor bi trebao imati beneficirani staž i plaćene satove rekuperacije. Jedan od takvih psihički natprosječno stresnih poslova je čitanje Programa Vlade RH. S obzirom na to da je mandatar, a onda i izabrani premijer treći put Andrej Plenković, unaprijed je utemeljena slutnja da će dokument biti slične strukture, stila i sadržaja kao i za prethodna dva četverogodišnja razdoblja.
Iščitavajući Program Vlade RH za razdoblje 2024. – 2028. teško je ne zapitati se je li se to ekipa u Banskim dvorima dobro zabavlja redajući rečenice koje jedna s drugom nemaju mnogo smisla. Ili su gazde prepustili nižim činovnicima da nekako ispune 53 stranice, što je, ako se neki fanatik i odluči isprintati ih i temeljito pročitati, dovoljan broj listova da se stekne dojam razrađenosti ciljeva i mjera.
Kad bi nekom uredniku novinar donio tekst kakav je Program Vlade, brzo bi bio otpravljen da ga ozbiljno doradi. No, s obzirom na to da politika nije novinarstvo, riječ je o drugim pravilima i mjerilima. Može medijsko kroničarsko zanovijetalo pronaći desetke i desetke općih mjesta, neargumentiranih tvrdnji, nelogičnosti i obećanja bez brojčano iskazanih KPI-jeva, ali činjenica je da su se s tako sklepanim programom zabilježile tri uzastopne pobjede na parlamentarnim izborima. Pa ti vidi!
Demografija? Sve je riješeno!
Primjeri kupusijade? Evo, za početak, rečenice vezane uz vruće pitanje demografije. Na trećoj strani piše: ‘Provedba demografske strategije najvažnije je pitanje oko kojeg je potrebno ostvariti društveni konsenzus, te graditi poticajno društveno okruženje za vitalnu Hrvatsku.‘ Ispada da već postoji demografska strategija. Ali je najvažnije pitanje provedba. I da oko provedbe demografske strategije treba ostvariti društveni konsenzus. Da je neki redaktor pročitao ovu rečenicu vjerojatno bi pretpostavio što je pjesnik htio reći pa bi pisalo da ‘o demografskoj strategiji treba ostvariti društveni konsenzus‘. Opet, kad bi tako pisalo, bila bi to poruka da ne treba očekivati demografsku strategiju, jer oko čega se u ovoj zemlji može postići društveni konsenzus?
Kad je već o demografiji riječ, nema brojčanog obećanja koliko se ljudi iz dijaspore namjerava privući do 2028. A vruća tema dolaska Nepalaca i ekipe svedena je na jednu jedinu rečenicu: ‘Osnažit će se integracija stranih radnika na hrvatsko tržište rada programima učenja hrvatskog jezika i njihovim pravovremenim informiranjem o njihovim pravima i obavezama na tržištu rada.‘ Ostaje nejasno kako se tako efikasnog rješenja za integraciju stranih radnika nisu sjetili u Njemačkoj ili Švedskoj. Riješiš problem dok si rekao Nepalac.
Uz efikasnu demografsku strategiju, Vlada najavljuje da su preostala tri razvojna smjera digitalna transformacija, dekarbonizacija te obrazovanje. Razrada i tih smjerova je na razini spomenute o demografiji.
Može se iščitati da ipak postoji logika kako je pisan Program. Cilj je izbjeći priznati da je bilo što u Hrvatskoj, nakon osam godina vladavine Andreja Plenkovića, loše. Sve je dobro, samo će se još poboljšati. Kad se tu i tamo i navede neki brojčani cilj, on je popraćen pasivno neutralnom formulacijom ‘da će se to i to dogoditi‘. A ima i prešućenih tema. Tako se o upravljanju državnom imovinom govori u odlomku od šest redaka. O upravljanju državnim tvrtkama – ni jedne jedine riječi. U sudstvu opet skraćivanje rokova, ali da postoje kontroverzni suci, opet ni riječi. I u zdravstvu je sve dobro, samo treba biti još bolje. O odnosu javnog i privatnog zdravstva i stajalištu Vlade, opet nema redaka.
Tvornice postaju stanovi
Budući da je očito puno previše tema o kojima se Vlada ne bi htjela izjašnjavati, autori Programa pribjegli su dosta inovativnoj taktici. Nakon što su koliko-toliko opisali što će se raditi u vezi s prioritetnim ciljevima, na 24. stranici pojavljuje se naslov ‘Pet programskih područja‘. To su opet oni prijašnji prioritetni ciljevi. Čitatelj očekuje razradu, ali nailazi na tridesetak stranica ponavljanja i tek nešto općih rečenica više.
Kroničar, posebno zainteresiran za industriju, tu temu nalazi tek u tragovima. Najjači dio je da će biti donesen ‘Nacionalni plan industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027.‘. Ostaje nejasno je li 2027. rok do kada će plan biti donesen ili će se nacionalni plan industrijskog razvoja realizirati u rekordne dvije i pol godine.
Treba biti korektan pa priznati da se industrijski kapaciteti još jednom spominju. Vlada planira industrijske zgrade, ako ih zatekne ‘napuštene‘, prenamijeniti u stanove za mlade.