Komentari
StoryEditor

Vladine projekcije za 2023. - Rast državne potrošnje, pad turizma

24. Studeni 2022.

Poslovna zajednica treba uzeti u obzir Vladine projekcije o generatorima rasta u 2023. Najsigurnije je poslovati s državom jer će rast njezine potrošnje biti najviši (2,1 posto). Iznad prosjeka bit će i rast investicija (1,7 posto). Osobna potrošnja trebala bi rasti, ali po skromnoj stopi od 0,4 posto

Svaki ozbiljniji poduzetnik ili menadžer, htio to priznati ili ne, premda prosinac samo što nije, i dalje traga za koliko-toliko relevantnim inputima na temelju kojih bi mogao napraviti plan poslovanja za 2023. Među pitanjima koja se roje i sudaraju jesu i ona koja se odnose na to što će biti s postojećim kupcima. Treba li se fokusirati na njih? Ali možeš se fokusirati na kupca koliko hoćeš i tetošiti ga do neba ako on neće biti platežno sposoban. Možda se usmjeriti na nove kupce? No preotimanje je skupo.

Osim toga, ako su i oni u istoj poziciji kao ovi koje već imaš, što si napravio? Onda se, u jedan ujutro kad se ne može zaspati, javi ideja o fokusiranju na sasvim drugu skupinu kupaca. Ako sam prodavao svoj proizvod krajnjim potrošačima, da se bar djelomično prebacim na kupce koji se financiraju iz proračuna? Ili se jače fokusirati na ekipu iz B2B kanala koja posluje u turističkom sektoru ili s njim? Ili se držati izvoznika, premda, evo, čitao sam, smanjuju im se narudžbe iz inozemstva? A da se napokon opet, kao na početku karijere, bacim na uvoz i distribuciju?

Okvir istine

Intuicija je osobina koju uspješni poduzetnik u Hrvatskoj svakako mora imati. Ipak, najbolje je ako je osjećaj bar dijelom povezan s podacima. Zato nije zgorega pročitati Vladin prijedlog proračuna za 2023. Imamo u ovom broju Lidera zaseban tekst na što će se trošiti novac prikupljen od poreznih obveznika. Uz to, valja obratiti pozornost na jednu popratnu tablicu. Naziv joj je ‘Makroekonomski okvir 2012. – 2025.‘

Vrijednost je postotaka u toj tablici u tome što se odnose na sastavnice BDP-a: osobnu potrošnju, državnu potrošnju, investicije, izvoz i uvoz. Držeći se politike izbjegavanja davanja obećavanja koja se mogu brojčano kontrolirati, Vlada si ne zadaje ciljeve. Iznosi ‘projekcije‘. Koje, kao takve, nisu obvezujuće. Nije se išlo na ciljanje rasta ni u stabilnijim vremenima pa se nije moglo očekivati da će Banski dvori u ovim volatilnim uvjetima nešto obećavati.

Poznat je podatak o projekciji da bi rast BDP-a sljedeće godine mogao biti na pozitivnoj nuli (+0,7 posto). Ali što će biti doprinos, a što će biti otegotno, manje se uočavalo. Dakle, najviše će rasti, treba li to biti iznenađenje, državna potrošnja. Realno (svi su postoci očišćeni od očekivane inflacije), i to 2,1 posto. Iznad prosjeka bit će i rast bruto investicija u fiksni kapital (1,7 posto). Osobna potrošnja, predviđa se, rast će po skromnoj stopi od 0,4 posto.

Očekivano, u minusu će biti izvoz. Kako bi to rekli političari eufemisti, izvoz robe i usluga imat će ‘negativni rast‘ od minus 0,2 posto. Ipak, unutar toga zbirnog kretanja izvoza krije se nemalo iznenađenje. Javnost bi očekivala da će padati robni izvoz. Pogotovo nakon što se javljaju vijesti o smanjenim narudžbama robe s inozemnih tržišta. Budući da se Europa ekonomski ubrzano hladi, a na nju je usmjereno više od 70 posto hrvatskoga robnog izvoza, može se očekivati pad.

Država - najsigurniji kupac

Iznenađenje je da Plenkovićeva vlada, koja se tek tu i tamo sjeti robnih izvoznika kao pouzdana generatora rasta BDP-a, predviđa da će u 2023. robni izvoz ipak rasti. I to po stopi od 0,9 posto. Još je veće iznenađenje da je djelatnost koja je miljenica svih dosadašnjih vlada, izvoz usluga (u prijevodu: turizam), ta koja će BDP, prema projekcijama iz Banskih dvora, 2023. vući prema dolje. Za 2023. projiciran je pad izvoza usluga za 1,6 posto. Kad je o uvozu riječ, tu minusa ne bi trebalo biti.

Robni uvoz rast će 0,4 posto, a uvoz usluga 0,3 posto. Sve u svemu, iz ‘Makroekonomskog okvira 2021. – 2025.‘ moglo bi se zaključiti da će opet najoportunije biti poslovati s državom. Nije se loše, ako je moguće, ‘učipiti‘ u ekosustav tvrtki koje će uzimati dijelove posla s platežno sposobnih investicijskih projekata financiranih novcem iz EU fondova. Izvozni poslovi, koliko god zahtjevni bili, nisu bez izgleda. A signal da sljedeća turistička sezona možda neće biti kao ova treba uzeti u obzir i ‘apdejtati‘ kad počnu izvještaji s europskih turističkih burzi.

Spomenuta tablica, kako to traži Bruxelles, sadržava i projekcije za 2024. i 2025. Da ova kolumna ne premaši maksimalno probavljivu količinu brojeva, recimo samo da projekcije sugeriraju povratak na stare stope rasta (2,7 posto i onda 2,6 posto), koje za Hrvatsku znače i stare neuspješne pokušaje preskakanja rasta od tri posto. S obzirom na izostanak smislena plana razvoja i reformi, tomu se ne treba čuditi. Ali dragocjen je signal biznis-zajednici u kakvim će okolnostima poslovati u najmanje lošem scenariju.

04. prosinac 2022 19:45