Kad biraju u koje će se projekte upustiti, poduzetnici su slični potrošačima koji odlučuju hoće li, kada će i što ići kupiti. Postoje ljudi koji jedva čekaju da u trgovine dođe nova roba koja je neki novi modni trend. Obožavaju šopingirati. Druga su krajnost osobe koje mrze šoping. Najradije nikad ne bi išle u kupnju. Ne žele biti pod utjecajem sve novijih modnih trendova. Držat će se svoga tamnoplavog odijela za sastanke i konferencije sve dok ne bude jako vidljivo pohabano. A u kupnju novih cipela idu tek kad i njima postane jasno da sugovornici s nevjericom gledaju obuću koja možda jest udobna vlasniku, ali samo što se nije raspala. Naravno, između ekstrema su oni potrošači koji imaju želju i sposobnost pronaći optimalan odnos između impulzivna šopingiranja i alergijske apstinencije.
Prevedeno na poduzetnički jezik, jedna su krajnost poduzetnici koji se oduševe svakom tehnološkom inovacijom i modnim poslovnim trendom. Imaju izraženu brzinu reakcije. Ulijeću u projekte bez puno razmišljanja. Na drugoj su strani konzervativni poduzetnici koji, s obzirom na to da su desetak i više godina uspjeli ne mijenjajući previše djelatnost i poslovni model, odbijaju novotarije. Pa ih se prilike koje se nude zbog npr. projekta klimatski neutralne Europe ili spektakularne mogućnosti koje navješćuje napredak umjetne inteligencije ne dojme previše.
Poduzetnički šoping
Premda mi je taj drugi, konzervativniji pristup bliži, mnogi signali sugeriraju da je, nažalost, došlo vrijeme kad se ozbiljno mora razmisliti o odlasku u ‘poduzetnički šoping‘. U prošlosti su mnogi koji su u biznisu ulijetali u svaki novi trend koji se pojavio u velikom broju propadali. Izostanak fokusa, strpljivosti i temeljitosti skupo se plaćao. Danas, koliko god to nekima nije drago, brzina odlučivanja i prilagođavanja ima sve veći ponder. Istina se može svesti na ocjenu iz prošlotjedne teme u Lideru u kojoj su svoja viđenja iznosili članovi Liderova Kluba izvoznika, a koja glasi: ‘Ovo je vrijeme radikalnih i brzih promjena u tehnologijama i poslovnim modelima.‘
Primjer? Nekoliko desetljeća govori se o potrebi smanjivanja čovjekova utjecaja na zagrijavanje klime. I uglavnom je sve ostajalo na dobrim željama i političkim deklaracijama. Sasvim iznenađujuće, načelna odluka unutar Europske unije da je cilj od Europe napraviti klimatski neutralan kontinent, konkretizirana Europskim zelenim planom, postala je vrlo opipljiv input za gotovo sve poduzetničke pothvate na Starom kontinentu. Za biznise su se pojavile nove regulativne prijetnje, ali istodobno i začuđujuće brojne poslovne mogućnosti. Odjednom je dokaz o otisku CO₂ postao važna stvar u pregovorima između proizvođača i kupaca. Neki od Liderovih izvoznika moraju davati detaljne podatke investitorima, primjerice o utjecaju čeličnih konstrukcija. Pa su naši poduzetnici počeli tražiti tehnološki prihvatljivije materijale. A drugi, koji proizvode kompozitne materijale za automobile, također imaju povećanu potražnju. Opet taj otisak CO₂. Čije je minimiziranje uvjet dobivanja bankovnih kredita. Ili se zbog zelene tranzicije pojavi nikad veća potražnja za transformatorima.
Nove okolnosti, novi trendovi
Istodobno se dramatično mijenjaju globalni političko-ekonomski odnosi. Što opet od poduzetnika traži brzinu i odlučnost. Ako proizvodite komponente za procese u industriji poluvodiča, odjednom shvatite da se u svijetu upravo gradi 58 novih tvornica mikročipova. I sve one trebaju opremu koju vi proizvodite. Bez obzira na sve skuplji kapital, brzo treba povećati kapacitete. Ili Europa uvede zaštitne carine na spojne elemente iz Kine, zbog čega domaći proizvođač odjednom postaje konkurentan.
Tako je s velikima. Nove brzopromjenjive okolnosti rađaju i nove trendove na razini startupova. Ali to više nisu samo IT-ovci koji se ubrzano prešaltavaju na izgledne prilike koje navješćuje razvoj umjetne inteligencije. Stotine ekipa poduzetnika ‘rekreativaca‘ (imaju svoj osnovni posao, to im je biznis sa strane) brzo su krenule u pribavljanje papira za neki od solarnih ili vjetroprojekata. S motivom da dobiju sve suglasnosti i onda projekt skupo prodaju većim svjetskim igračima koji nemaju volje baktati se s ovdašnjom birokracijom i nejasnim pravilima koga i s koliko treba ‘podmazati‘.
Došlo je vrijeme brzih i žestokih. A da ne bude dosadno, brzinu i žestinu trebat će dokazivati u vrijeme usporavanja, možda i recesije.