Za Liderovu publikaciju Poslovna 2021. mnogi decison i opinion makeri napisali su svoje viđenje onoga što očekuju u 2021. godini. Ovaj tekst napisao je Mislav Vučić, JGL
Pesimisti će reći da smo se ovih dana oprostili s jednom od najtežih godina u povijesti, realisti su ju ispratili udubljeni u tablice i analize, a optimisti su već nazdravili idućoj godini, raduju se cjepivu i povratku staroga života i navika. Mi u JGL-u pripadamo umjerenoj struji, svjesni smo izazova pandemije koronavirusa i da oni neće nestati još neko vrijeme, ali se veselimo i cjepivu i 2021. godini, koja za nas znači nove investicije i novi iskorak na međunarodnom tržištu. Naime, nismo odustali ni od investicija, a ni od zapošljavanja u ovoj krizi.
Vodimo se za onim da biznis uvijek morati biti tri koraka ispred sadašnjosti, aktualnih događaja i konkurencije. Tako smo i mi nastojali pobijediti ovu godinu pandemije, ne gubeći iz vida ono što dolazi nakon krize. Unatoč mnogim izazovima, od velikog pada tečaja valuta u Rusiji, Ukrajini i Kazahstanu koji čine više od 50 posto naše prodaje, do smanjene kupovne moći stanovništva, uspjeli smo ostvariti svoje planove i postići iznimne rezultate, s obzirom na krizu.
Mnogi su pitali koji je recept za to. Osim što smo usvojili sve brzine prilagodbe, pa smo poslovne planove prilagođavali na kvartalnoj bazi, mijenjali se jednako brzo i za rad sa svih naših lokacija, od Alma Ate, preko Moskve do Zagreba i Rijeke, ove smo godine dokazali i zašto smo uspješni. Tajna je u ljudima. Kada godinama stvarate izvrstan tim i ulažete u ljude, uspjeh ne može izostati, a u godini krize to se pokaže kao ključan faktor za uspjeh.
Još novije normalno
Uostalom, upravo smo za brigu o zaposlenicima u pandemiji nagrađeni priznanjem 'Izvrsnost u izazovima'. Naši su zaposlenici prošle godine nadmašili sami sebe i potegnuli maksimalno da nadoknadimo sve što nam nije išlo na ruku. Kao zahvalu za veliki trud i rezultate, i u prošloj smo godini nastavili isplaćivati nagrade u iznosu od 4000 kuna za svakog zaposlenika JGL Grupe, čime je ukupni godišnji iznos primanja povrh redovne plaće veći od 12.000 kuna.
Osim toga, upravo smo u 2020. zaposlili rekordan broj novih kolegica i kolega u Grupi, a najviše u Hrvatskoj. Također, potkraj prošle godine potpisali smo ugovor s HBOR-om za projekt 'Integra 2020', 'težak' 373 milijuna kuna, što predstavlja našu novu kapitalnu investiciju. Kada to sve zbrojimo, godina se i ne čini tako loša, zar ne?
No, mi najbolje znamo koliko truda, fokusa i rada stoji iza takvih rezultata i zato smo zadovoljni ovakvim ishodom jer pokazuje da se naš napor isplatio. Pa, što onda očekujemo u 2021. godini? U novu godinu ušli smo relativno nisko zaduženi i financijski stabilni, s fokusiranim portfeljem proizvoda. Spomenuti projekt 'Integra 2020' predviđa daljnje ulaganje u sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj, novi pilot-pogon i robotizirani logističko-distribucijski centar. Zahvaljujući toj investiciji, planiramo rast kapaciteta sterilne proizvodnje za 60 posto, kao i integraciju procesa istraživanja i kvalitete na jednoj lokaciji. To će nam, također, omogućiti proizvodnju dodatnih 41 milijun komada sterilnih sprejeva, kapi i BoV oblika, a gotovo 100 posto proizvodnje namijenjeno je izvozu.
Zbog svega navedenog, podići ćemo i globalnu konkurentnost i razvojno-tehnološku kompetentnost tvrtke. Posebno smo ponosni na to što ćemo takvim ulaganjem podići i hrvatske i europske farmaceutske standarde jer je riječ o znatnom ulaganju i razvoju hrvatske hi-tech industrije i modernih, digitalnih tehnologija u farmaceutskoj industriji općenito. 'Integra 2020' će, također, omogućiti daljnji transfer sterilne proizvodnje oftalmika našeg partnera iz Poljske u Hrvatsku, a proizvedene ćemo lijekove dalje izvoziti i u Poljsku i na ostala tržišta. Samim tim će ojačati i izvozni kapacitet JGL-a i hrvatske farmaceutske industrije. Upravo je ulaganje u digitalizaciju i robotizaciju ključ napretka svakog biznisa, pa tako i našeg. Koliko je to važno, najbolje je pokazala ova kriza.
U trenucima potpunog zatvaranja mnogih tržišta i država u svijetu, kristalno se jasno pokazalo gdje su ranjivosti sadašnjeg života i poslovanja i na kojim bismo stvarima ubuduće trebali više raditi. Uzmimo za primjer rad i radne uvjete na kakve smo navikli godinama. Mnoge su kompanije diljem svijeta ulagale u svoje poslovne centre, urede, opremu..., brojni su bili troškovi poslovnih putovanja i sastanaka, a onda nam je pandemija pokazala koliko je suvišnoga u svemu tome bilo. Iako smo prvotno svi bili zbunjeni novim okolnostima i ubrzano radili na promjeni cijele paradigme poslovanja, vrlo brzo smo svi usvojili nove logike poslovanja, kvalitetnije upravljanje rizicima, s naglaskom na pojačanu skrb za zdravlje i sigurnost zaposlenika i kupaca te na troškovnu i operativnu efikasnost.
U ovim trenucima mnogi konzultanti po svijetu provode istraživanja i donose zaključke što smo naučili u svemu tome. Jesu li nam zaista potrebni velebni uredi i putovanja, koliko smo vremena gubili na razne sastanke, a koliko smo zaista bili učinkoviti. Mnogi zaposlenici ocijenili su rad i sastanke na daljinu jednako učinkovitima ili čak i učinkovitijima u odnosu na vrijeme prije pandemije i krize. Raspravlja se sada i o tome hoćemo li zadržavati skupe poslovne zgrade i urede ili ćemo, i nakon krize, nastaviti raditi u nekom hibridnom obliku. Teško je, naime, sada zamisliti da će se baš sve vratiti na točku s koje smo krenuli prije ove krize. U poslovnim se planovima zato sada procjenjuje koji bi bio idealan omjer i za rad i za poslovanje i za prodaju. Vodeći računa, dakako, i o tome da je iduća godina još uvijek puna neizvjesnosti i da u ovom trenutku teško itko može predvidjeti kada će 'novo normalno' postati 'staro normalno' ili neko – 'još novije normalno'.
Nova podjela karata
Kako da se onda i mi u Hrvatskoj nosimo s time i novim izazovima koje pred nas stavlja 2021. godina? Kao što smo već ustanovili, ključ je u digitalizaciji. Ali ne u onim polovičnim rješenjima, za koja nam je također trebalo mnogo vremena da ih uvedemo. U krizi smo svjedočili tome da se i državne institucije i mnoge usluge mogu preko noći transformirati u nešto mnogo praktičnije i lakše dostupno svakom korisniku.
Zato se nadam da ćemo iz ovoga izaći pametniji i, kad kriza prođe, razmisliti dobro što smo naučili iz svega i gdje svatko od nas treba ulagati, od države do kompanija, kako bismo bili lakše dostupni korisnicima i mnogo učinkovitiji u svom radu. Za nas u farmaceutskoj branši znam da hoćemo jer digitalizaciju živimo odavno, neprestano ulažemo u najnovije tehnologije i za proizvodnju lijekova i za razmjenu znanja i najboljih praksi u svijetu. Stoga je logično očekivati da i ostali to prate jer konkurentnost Hrvatske ovisi o svima nama.
Ako smo mogli u krizi, zašto ne bismo mogli u mirnijem razdoblju?! Optimist sam pa vjerujem da ćemo u 2021. godini pomaknuti te neke kočnice razvoja i iskoristiti iskustvo koje imamo iz ove godine. Digitalizacija, robotizacija, umjetna inteligencija... nisu više samo neke strane riječi o kojima slušamo godinama. One su, dapače, danas nužne da bismo bili ukorak s konkurencijom i u Europi i u svijetu. I ne, to ne znači da će ljudi ostajati bez posla, već da će se mijenjati posao kakav smo obavljali prije deset ili više godina, a ljudska ruka će upravljati novim procesima. Za to postoji već niz primjera po svijetu, pa ih samo treba proučiti i primijeniti.
Čak 2000 vodećih globalnih kompanija to već zna i postoje planovi prema kojima će do kraja 2021. godine 30 posto njih imati velik portfelj digitalnih proizvoda. I mi iz Hrvatske trebali bismo se hrabro pridružiti tom valu, ubrzati procedure smanjenjem birokratizacije, inače ćemo zaostajati i biti nekonkurentni u budućoj podjeli karata u biznisu. A to nikako ne želimo, zar ne?