Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše nije obuhvatio sve poljoprivredne sektore pa neki proizvođači smatraju da se taj program tako ne može ni zvati. U Ministarstvu se pak pozivaju na to da razmjer štete nije jednak u svim sektorima
Ubi ova kiša, sivilo koje zna doći u kasnu jesen i zimi, i da nije bilo nogometa, čovjek bi (barem dio čovječanstva) bio tmuran kao i vrijeme. Da ne ureknem, zaželjeh se ovih dana malo onih paklenih vrućina kojima smo bili pogođeni ljetos. Baš kad sam nešto pretraživao na portalu e-Savjetovanja, naletjeh na ‘Program potpore poljoprivrednim proizvođačima za ublažavanje štete od suše u 2022. godini‘. Podsjeti me to na ljetošnju sušu, ali mislio sam već preskočiti čitanje uvjeren da će tu biti neki iznosi i kriteriji dobro poznati, ali ipak kliknuh i naposljetku pročitah – netko smatra da je diskriminiran.
Suša doista nikoga nije mimoišla, čak ni moj vrt koji mi je moj stric Miki bjesomučno zalijevao svako jutro, ali džaba. Luk osrednji, paprike nikad lošije, krastavci i bundeve isto, šljive i jabuke solidne, no ostalo voće lošije nego ranijih godina. Samo je rajčica bila dobra. Potrošio sam vode, truda (Mikijeva), novca… A tako i svi u regiji. No hrvatska vlada je odlučila pomoći poljoprivrednim proizvođačima. Ali ne svim, kako to sugerira naslov Programa, nego samo nekima. Odnosno potpore će dobiti samo oni koji su imali štete na prinosu kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, duhana, voća i povrća. Na prvu nisam reagirao, vjerojatno zato što sam vidio da su uvršteni voće i povrće, upravo ono što ja imam, pa sam podsvjesno mislio da je sve obuhvaćeno.
Ljetna jagma za sijenom
Tipični sam Bosanac – čovjek širokih ramena i uskih pogleda, pa mi je trebalo da me jedan kritičar spomenutog programa podsjeti da postoje i uzgajivači cvijeća. A njih se ne spominje u tom programu potpora, iako je i cvijet biljka kao i rajčica i treba također vode da bi preživio, s tim da za razliku od rajčica cvijeće uglavnom ne jedemo. Ali proizvođače cvijeća također je pogodila suša, a s obzirom na to da od tog posla žive, onda to nije isto kao u mojem vrtu u kojem cvijeće imam radi ukrasa. Tako je jedan kritičar programa napisao: ‘A što ćemo s nama koji imamo druge kulture? Npr. cvijeće? Hvala!‘
Ali ako na trenutak zanemarimo cvijeće jer ono nije hrana, a hrana je najvažnija, opet moramo reći da Program ima manjkavosti jer ni neki drugi sektori poljoprivrede nisu njime obuhvaćeni, a što ja uskih pogleda nisam odmah primijetio. Primjerice, nemam krave ni konje pa se nisam sjetio stočarstva. A jedan se kritičar na e-Savjetovanju, napominjući da je riječ o programu potpore poljoprivrednim proizvođačima, pita ‘čemu diskriminacija i izdvajanje svega par sektora kada je suša donijela štetu svim poljoprivrednicima.
Npr. zašto se stočarstvo (livade i pašnjaci) nisu naveli. Ove godine usred ljeta moralo se stoku hraniti sijenom pored silnih pašnjaka s obzirom na to da je suša doslovno spalila zemlju‘. Upravo zbog toga prinos je bio nikakav, a budući da nesreća najčešće ne dolazi sama, troškovi nabave sijena k tome su porasli zbog ‘velikog povećanja cijene plavog dizela‘. Kolega mu stočar također piše da je košnja uglavnom kasnila zbog slabog prirasta, što je rezultiralo lošijom kvalitetom prvog otkosa. ‘Livade su uglavnom dale jedva dva otkosa, a ponegdje samo jedan, dok je treći ljetni otkos izostao‘, piše stočar kritičar Programa i predlaže da se livade stave u prihvatljive kulture.
‘Kopipejstani‘ odgovori
Isto to predlažu i drugi. No odgovor na njihove kritike u e-Savjetovanju je isti, praktično je svaki put ‘kopipejstan‘, a u njemu piše da se na temelju Registra šteta od prirodnih nepogoda kao i dostupnih podataka o prosječnim prinosima i proizvodnji u 2022. godini može zaključiti da je šteta od prirodne nepogode najintenzivnije pogodila i negativno utjecala na prinose kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe, duhana, voća i povrća, pa će se proizvođačima tih kultura isplatiti neka odšteta. No to nije argumentirani odgovor na kritike, nego samo ponavljanje onoga što su u Ministarstvu poljoprivrede već odlučili i napisali u Programu.
Zato i ja takav program smatram diskriminatornim i bilo bi dobro da ga se revidira te da svi poljoprivrednici dobiju kakvu-takvu odštetu, a ne da nam to naslov tog dokumenta lažno sugerira.
POST SCRIPTUM
Drugo je pak pitanje koliko i sami poljoprivrednici nastoje sebi olakšati posao, ne čekajući da im država uvijek pomaže. Jer kad je u pitanju odšteta od elementarne nepogode, država nikad nije ni približno namirila štetu. Niti hoće. Zato postoji mogućnost osiguranja od štete, ali kod naših poljoprivrednika ni sada ono nije popularno. Reći će da osiguravateljske kuće procjenjuju manju štetu nego što jeste, skupe su im premije osiguranja… Iako u tome ima i istine, meni se čini da su to samo izgovori.