Dobio sam pismo od Općinskog odbora HDZ-a Drenovci koje je potpisao predsjednik Matej Brnić. U njemu autor optužuje općinskog načelnika i neke njegove suradnike da su namještali dodjelu državnoga poljoprivrednog zemljišta pozivajući se na Ministarstvo poljoprivrede, koje dva puta nije odobrilo odluke općinske administracije, a sada još oteže s donošenjem konačne odluke.
Predsjednik drenovačkog HDZ-a uz pismo je poslao i dopise koje je prije slao, ali i dvije informacije Ministarstva poljoprivrede poslane Općini Drenovci u kojima stoji da država ne daje prethodnu suglasnost na odluke o dodjeli državnoga poljoprivrednog zemljišta.
Nemam cjelokupnu dokumentaciju, ali iz dviju informacija Ministarstva može se zaključiti da sa spomenutim odlukama o dodjeli poljoprivrednoga zemljišta doista nešto nije u redu. Tako se u prvoj informaciji koje je 22. travnja 2024. Ministarstvo poslalo Općini Drenovci navodi kako u tablicama 1. nisu prikazani svi ponuđači po PTC-ovima (proizvodno-tehnološkim cjelinama, tj. natječajnim brojevima) koji su dostavili ponudu. Nadalje, neki su ponuđači prikazivani u tablicama iako nisu dostavili ponude za PTC-ove (navode se konkretna imena), a neki su ostvarili dvadeset bodova na temelju onoga što su dosadašnji posjednici iako zapravo uopće nisu bili posjednici državnoga poljoprivrednog zemljišta. Osim toga, zanimljivo je da jedan ponuđač nije imao potvrdu o nepostojanju duga iako je tu potvrdu izdala sama Općina Drenovci, zbog čega je eliminiran kao mogući kanddidat.
Opet loše obavljen posao
I, napokon, neki ponuđači nisu bili evidentirani u tablicama iako su poslali svoju ponudu. Zato su iz Ministarstva zatražili da odgovorni u Općini Drenovci ponovno analiziraju ponude i boduju prijavitelje na natječaj te dostave novi prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude na prethodnu suglasnost.
To je općinska administracija napravila, ali opet loše, što dokazuje i druga informacija Ministarstva, ona od 4. rujna 2024., u kojoj opet stoji da država ne daje prethodnu suglasnost na odluke o dodjeli državnoga poljoprivrednog zemljišta. Taj je put problem bio u tome što su kao najpovoljnije ponude za zakup državnoga poljoprivrednog zemljišta odabrane one u kojima gospodarski program ne sadržava sve elemente propisane Zakonom o državnom poljoprivrednom zemljištu i pripadajućim pravilnikom.
Šef lokalnog HDZ-a piše da tu nije riječ o neznanju i nesposobnosti, ‘nego o ustrajnim pokušajima nezakonitog raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i pogodovanju dijelu odabranih kandidata. Uzeti nekomu bodove koje ima, dodijeliti nekomu bodove koje nema – to nije pogreška, nego očita namjera! Ispustiti nekoga iz natječajne evidencije za neki PTC, a dopisati nekoga da se natjecao – to nije pogreška, nego namjera! Pogrešno vrednovati gospodarske programe – to nije pogreška, nego namjera!‘
Budući da nakon druge odbijenice nije donesena nova odluka o raspodjeli zemljišta, svima se to oduljilo (još 19. lipnja 2023. bilo je javno otvaranje ponuda) pa su ljudi postali nervozni, zbog čega nisu isključeni ni fizički obračuni. Osim toga, zbog dugog proteka vremena neki su se počeli koristiti državnim poljoprivrednim zemljištem mimo odluke o dodjeli, pravdajući se da imaju dozvole za to iako nitko ne zna tko im ih je izdao.
Odgovorna tijela, gdje ste?
Ne namjeravam komentirati te postupke općinske administracije i konkretne programe (programi nisu ni ocjenjivani zato što ne sadržavaju sve propisane elemente) jer ih nisam vidio, no očito je da nešto nije u redu čim je Općina Drenovci dobila dvije odbijenice Ministarstva. Neću također reći da je sve napravljeno namjerno jer nemam dokaze, ali donesene odluke o dodjeli zemljišta takve su da, ako ništa drugo, traže od odgovornih tijela da odmah reagiraju i utvrde što se to zaista ondje događa. Uvjeren sam da i čelnim ljudima Općine Drenovci to može samo koristiti da se skine ljaga s njih, s obzirom na to da su do sada tvrdili kako su poštovali sve zakonske propise.
POST SCRIPTUM
Bez obzira na to je li riječ o nemaru ili korupciji, šef lokalnog HDZ-a Matej Brnić ima pravo kada kaže da je nanesena šteta kandidatima koji su mogli ostvariti zakonsko pravo na zakup državnoga poljoprivrednoga zemljišta jer je vrijeme izgubljeno: primjerice, što s onima koji sada zbog tih nezakonitosti nisu prošli, poput onih koji su ispunjavali kriterije za mladog poljoprivrednika, a sada to više nisu – tko će im i kada pružiti zadovoljštinu? Koliko su izgubili stočari koji su negdje morali napasati svoju stoku ili joj kupovati hranu…? Dakle, i taj primjer, bez obzira na to što mu je uzrok, pokazuje da Zakon o poljoprivrednom zemljištu ima previše rupa.