Višnja Starešina: Trumpa može pobijediti samo bogatiji i stariji – Bloomberg

A sada malo o predsjedničkim izborima. Ne o ovima u Hrvatskoj, koji su u pozadinskoj političkoj kuhinji unaprijed pripremljeni tako da izgledaju nevažni. Nego o onima u SAD-u, koji se tek pripremaju i koji bi nakon najavljene predsjedničke kandidature Michaela Bloomberga mogli postati i važni i zanimljivi, nakon što je izgledalo da jedino neka viša sila može uzeti aktualnom predsjedniku Donaldu Trumpu još jedan mandat.

No što to zanimljiva donosi najavljena kampanja – Mike Bloomberg 2020.? Na prvi pogled na strani demokrata donosi kandidata koji je još nekoliko godina stariji, ali i osamnaest puta bogatiji od Donalda Trumpa, s procijenjene 54 milijarde dolara u odnosu na 'skromne' Trumpove tri milijarde. Dok je Trump svoj poduzetnički put gradio u građevinskim poduzetništvom kombinirajući ga s hotelijerstvom i industrijom zabave u kojoj je i osobno aktivno sudjelovao, Bloomberg je bio manje eksponiran, 'Wall Street- -friendly' uspješnik koji je bogatstvo stjecao na financijskim transakcijama i zapečatio ga medijskim carstvom (Bloomberg News) te političkim angažmanom.

Filantrop i ekolog

Naizgled došavši niotkud, Bloomberg je 2002. postao uspješni gradonačelnik New Yorka. I ostao tri mandata. I, dakako, uz toliko bogatstvo u današnjem svijetu nužno ide oznaka – filantropa. Pa je i Mike Bloomberg filantrop, a najviše ulaže u bitku protiv klimatskih promjena i općenito u zaštitu Zemlje. Kad je odnos prema politici u pitanju, tu su Bloomberg i Trump vrlo slični: politika je za njih samo način da osvoje poziciju s koje se upravlja najmoćnijom državom (ili gradom), a političke stranke – republikanci i demokrati – samo su im sredstvo, nužno zlo za ostvarenje cilja. Tako je Donald Trump, koji je po svojim životnim navikama u svijetu biznisa i 'realityja' svjetonazorski bio bliži vrijednostima koje zastupaju demokrati, izabrao republikansku stranku kao nositelja svoje predsjedničke kandidature. Doduše, može se reći i da je na drugoj, demokratskoj strani mjesto već bila popunila Hillary Clinton čekajući svoju priliku. Michael Bloomberg ​pokazao je još veću fleksibilnost u političkim prilagodbama. Do ulaska u politiku (2001.) slovio je kao simpatizer demokrata. Svoje prve izbore za gradonačelnika New Yorka dobio je na listi republikanaca. A sljedeća je dva mandata, vođen izbornom matematikom, osvojio kao neovisni kandidat. A onda se dvije-tri godine poslije, kad je (očito) počeo kalkulirati s mogućnošću sudjelovanja u predsjedničkim izborima, ponovno jače sponzorski angažirao kod demokrata. Uostalom, poziciju kod republikanaca već je popunio Trump.

Nakon rušitelja – graditelj?

I tako se Mike Bloomberg službeno kandidirao za demokratskog kandidata na američkim predsjedničkim izborima unijevši sa sobom u utrku svoje medijsko carstvo za praćenje i svoj novac za financiranje kampanje. No najveća zapreka na putu do Bijele kuće trenutačno mu nije Donald Trump, već sâm vrh Demokratske stranke i njegovi već deklarirani predsjednički kandidati Bernie Sanders i Elizabeth Warren, koji su otišli političko toliko ulijevo da više sliče sljedbenicima Fidela Castra nego Johna Kennedyja. S njihovom platformom demokrati, sasvim sigurno, ne mogu dobiti izbore i zapravo osiguravaju drugu pobjedu Donalda Trumpa. Bloomberg bi pak mogao biti ozbiljan konkurent Trumpu. Ali pitanje je može li proći izbore u Demokratskoj stranci, može li uopće osvojiti nominaciju kao njihov kandidat. Kako se odnositi prema ulozi njegova imperija i njegovih milijardi dolara u kampanji? Je li moguće čelno mjesto u Bijeloj kući na kraju kupiti? No to su, barem na onoj površinskoj razini, pitanja za Amerikance koji će birati svojeg predsjednika. Za nas u ostatku svijeta Bloombergova kandidatura zanimljiv je znak koji valja pratiti zbog vlastite orijentacije. Na prošlim je izborima, opstrukciji medijskog i političkog 'mainstreama' usprkos, za američkog predsjednika izabran Donald Trump. I on je razrušio dotadašnje dominantne sustave: u američkoj administraciji, u međunarodnim organizacijama, u međunarodnim odnosima, srušio je temeljne odrednice dosadašnjega globalističkog svjetskog poretka i u tome uspio gospodarski podignuti SAD. Nakon Blooombergove kandidature pitanje je je li Trump odigrao svoju ulogu. Je li nakon rušitelja postojećeg sustava došlo vrijeme za novoga graditelja? Ili samo za opomenu demokratima? Zato će važan znak biti – hoće li Michael Bloomberg uspjeti postati predsjednički kandidat demokrata. Tek nakon toga izbori postaju zanimljivi.