Iako je donošenje novog Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske dobra vijest u kontekstu dosadašnjeg lošeg upravljanja državnom imovinom, to mora biti tek prvi korak u decentralizaciji upravljanja državnom imovinom, budući da se gradovima zasad omogućuje samo upravljanje zemljištima i objektima, no ne i stanovima i poslovnim prostorima.
Također, pitanje je kako će ići provedba novog Zakona, a i šteta je što se ovlasti ne daju gradovima koji su itekako sposobni upravljati državnom imovinom, no ne ulaze u propisane gabarite, brinu se gradonačelnici koji su se i danas okupili na Liderovoj konferenciji 48 sati u Poreču.
Zakon je prošao prvo čitanje u Saboru, a prezentaciju zakonskih rješenja koja bi na snagu trebala stupiti 1. siječnja održao je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Branko Bačić.
Decentralizacija upravljanja ići će prema županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika. Prema zadnjem popisu stanovništva to su Vinkovci, Kaštela, Velika Gorica i Pula pored ostalih velikih gradova, a koji su ujedno i sjedišta županija.
Dio upravljanja zadržat će trgovačko društvo Državne nekretnine te javne ustanove za za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode.
Kako je pojasnio ministar, župani ili gradonačelnici ovlašteni su donijeti odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 130 tisuća eura, a ako vrijednost iznosi od 130 tisuća do milijun eura odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama donosi županijska skupština, odnosno gradsko vijeće.
Nekretninama koje vrijede više od toga upravljat će Ministarstvo, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je vrijednost iznad 1,5 milijuna eura donosi ministar. Za sve iznad toga odlučuje Vlada.
Prihodi od korištenje imovine se pak dijele tako da 60 posto ide državi, a po 20 posto županiji prema mjestu gdje se nekretnina nalazi te jedinici lokalne samouprave. Bačić je napomenuo i novost uspostave registra državne imovine.
Moguće proširenje ovlasti
Gradonačelnik Rijeke Marko Filipović istaknuo je kako su ovi koraci da se popravi stanje u raspolaganju državnom imovinom prespori, te je uvjeren da su gradovi spremni i za više od toga. - Osim toga, nama u Gradu skoro 80 posto zahtjeva čine oni vezani uz rješavanje stambenih pitanja, ili pitanja poslovnih prostora. Zašto ti dijelovi nisu ušli u Zakon - pita se Filipović.
Bačić je napomenuo da je, ako se pokaže da dobro ide primjena novog Zakona, moguće da se ovlasti prošire sa zemljišta na stanove i poslovne prostore.
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice ustvrdio je kako su gradovi poput njegovog izgubili milijune eura vrijedna ulaganja, jer investitori nisu mogli čekati više od pet godina da se riješe pitanja raspolaganja državnom imovinom. Iako misli da je ovo dobar korak, Kirin ipak smatra da se i ovog puta favoriziraju županije kojima će ići 20 posto prihoda bez ikakvih osnova, iako su gradovi ti koji će obaviti sav posao i zbog toga imati dodatne troškove.
U raspravu se iz publike uključio gradonačenik Bjelovara Dario Hrebak koji se nada da primjena novog Zakona neće donijeti dodatno administriranje koje bi ga činilo neprovedivim, a procese duljima.
Nives Kopajtich Škrlec, koordinatorica ureda Udruge gradova koja je uz Miodraga Šajatovića, glavnog urednika Lidera, moderirala skup napomenula je da nije dobro što se prilika, samo na račun broja stanovnika, nije dala gradovima poput Zaprešića, Vodica ili Poreča, koji su se već pokazali kao sposobni za takve zadatke.