Energetska budućnost Hrvatske može biti sjajna, ali zasad nije. Pod taj bi se zaključak mogao svesti zadnji panel na Liderovoj istoimenoj konferenciji, na kojoj su se okupili Ivo Milatić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Marija Šćulac Domac iz HGK, Maja Pokrovac iz Udruga OIE, Željko Vrban iz HERA-e i Marijan Cenger, Hrvatska udruga proizvođača bioplina. Toliko jakih imena na jednom mjestu bilo je jamac užarene rasprave, a upravo užarene rasprave na tom panelu nije nedostajalo.
Tko je kriv što u Hrvatskoj već sad nema dovoljno energetskih projekata? Svaki je sudionik imao svoju teoriju. Za Milatića iz Ministarstva jedini krivac ne može biti Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, jer, premda jesu potkapacitirani, ni drugi dionici u sustavu ne rade dinamikom kojom bi trebali. Mislim na HERA-u i HOPS, uperio je "prstom" Milatić. HOPS da, kaže, nebuloznu cijenu, a HERA to samo prihvati, tako ubijemo interes investitora, smatra predstavnik Ministarstva.
Nedostaje ljudi
- Do kraja srpnja trebali bi znati cijenu priključenja za pojedine projekte, a i jasna pravila. No, problem je u ljudima, nedostaje ljudi, ljudi se ne javljaju na radna mjesta za koje raspisujemo natječaje, plaće su takve kakve jesu, više ne možemo ponuditi i neke stvari naprosto stoje zbog toga - objasnio je svoju "stranu" Milatić. On je također pričao o tome kako bi se trebala bolje i pametnije regulirati cijena priključenja, projekti na jugu bi trebali imati veću cijenu, jer tamo već ima projekata iz OIE, dok u primjerice Slavoniji takvih projekata ima premalo pa bi i cijena tamo trebala biti konkurentnija.
- No veći je problem što mi nemamo dovoljno mreže na koji se ti projekti mogu priključiti. Kako financirati projekte novih dalekovoda? To je problem s kojim se moramo pozabaviti u budućnosti i naći rješenje - rekao je Milatić dodavši kako se dio tih infrastrukturalnih projekata može "platiti" iz mrežarina, a dio iz fondova.
Vrban iz HERA-e kaže pak na prozivke Milatića da utvrđivanje cijene priključenja nije tako jednostavno kako se čini i da je to odgovoran posao koji treba "pomiriti" sve sudionike i državu i investitore i proizvođače energije i operatere, ali i tržište.
Što s tržištem?
- Što ćemo s tržištem ako odjednom budemo imali nagle i velike količine neiskoristive energije - zapitao je Vrban najavio da se cijena priključenja ipak neće znati do jeseni.
Puno se već vremena izgubilo na prepucavanja i otezanja, izgubilo se previše vremena i to onog u kojoj smo mogli proizvoditi, prodavati, a možda i izvoziti najskuplju energiju ikad. No, sad je gotovo, kaže Sćulac Domac iz HGK i navodi da su nas po količini proizvedene električne energije iz OIE prešišale gotovo sve zemlje, Bugarska, Slovenija, Grčka, Češka...
- A mi imamo i više sunca i više vjetra od njih - istaknula je Šćulac.
Sramotna situacija
Situacija u kojoj se hrvatski energetski sektor nalazi je sramotan, na priključne cijene se predugo čeka, a narativ da smo se u tome našli jer "nemamo dovoljno ljudi" je zaista promašen, smatra Maja Pokrovac, koja jasno ističe kako nam zelena energija treba, a pogotovo nam treba veća uloga zelene energije u industriji. Kao primjer je navela agrosolare, poljoprivreda i OIE idu zajedno, naglasila je.
- No, nedostatak jasnih zakonodavnih okvira donose nepredvidljivost i za sve investitore i za domaće poduzetnike - navodi Pokrovac.
Cenger se osvrnuo na probleme s kojima se susreću proizvođači bioplina koji su ili propali ili na putu ka stečaju jer uvjeti na tržištu nisu jasni, jer se prečesto neka pravila mijenjaju.
Milatić mu je na to odgovorio da ne možemo imati 10-godišnju energetsku politiku koja se ne mijenja pod tržišnim izazovima, takvo je vrijeme iza nas, rekao je.
- Dogodine ćemo ovdje na ovoj Liderovoj konferenciji pričati o tome kako je unatrag godinu dana izdano jako puno energetskih odobrenja, a imat ćemo o ozbiljne megavat sate koje ćemo proizvoditi. Pojačat ćemo resurse HOPS-u i HERA-i, početi ozbiljno razmišljati o vodiku, a slijedi nam i instalacija velikog broja punionica za električna vozila - zaključio je Milatić.