O tome kako se kompanije pripremaju za sljedeću godinu razgovaralo se na okruglom stolu u nastavku konferencije Dan velikih planova svoje planove na kojem su razmišljanja podijelili čelni ljudi Francka, Končar – elektroindustrije, Hrvatske pošte i Alarm automatike.
Ivan Artuković (Franck) rekao je da su do sada imali vjetar u prsa jer su im ključni troškovi rasli što nisu mogli kompenzirati ni pozitivne ekonomske politike niti tržište. Nakon pandemije su se stabilizirali logistički putevi, cijene su pale, no sad je Suez praktički zatvoren, duže vremena treba da se dobave sirovine kave, a prijevoz je opet poskupio.
- No mi smo osigurali sirovinu. U zadnjih nekoliko godina smo kroz HUP artikulirali zahtjeve za ukidanje posebnog poreza na kavu koji čini trećinu cijene, nadam se da će Vlada to razmotriti sljedeće godine – rekao je Artuković dodajući da su kao odgovor na manjak radne snage dosta uložili u automatizaciju i nadgledanje proizvodnje.
Boris Popović (Alarm automatika) rekao da su u toj kompaniji morali povećati plaće nakon što su povećane u državnom sektoru. Cijela tvrtka raste preko 20 posto godišnje, no teško je pratiti taj rast s brojem stručnih zaposlenika. Plan je godišnje zaposliti 30 ljudi, deset u Hrvatskoj, 20 u inozemstvu. Sada ih je ukupno 250. Što se tiče ulaganja, Alarm automatika je kupila logistički centar od Intereurope u Primorsko-goranskoj županiji.
- Organski će industrija rasti preko deset posto u slijedećih 20 godina. Nama treba tri milijuna eura za novih 30 zaposlenika svake godine jer svako radno mjesto vrijedi 100 tisuća eura. I dok mi to možemo, neće biti problema. Što se tiče izazova, spremni smo na brzu prilagodbu – rekao je Popović.
Ivan Čulo (Hrvatska pošta) rekao je da ta kompanija raste 20 posto godišnje što se tiče prihoda, no rastu i primanja. Ona bi trebala pak pratiti rast produktivnosti. Hrvatska pošta (HP) je smanjila broj radnika za 2500 u zadnjih sedam godina, a produktivnost je porasla.
- Moramo izmijeniti procese kako bismo se prilagodili tržištu rada. Da nismo poradili na rastu produktivnosti, ne bismo imali tako dobru kompaniju kao što je HP. No morat ćemo se još snažnije okrenuti stranoj radnoj snazi tako da ćete viđati više poštara iz drugih zemalja – rekao je Čulo.
Vozni park HP-a je 1300 vozila, od čega je 400 njih na struju (kombinacija bicikla, mopeda i drugih vozila). Do sada je postavljeno 300 paketomata, a uskoro će se postaviti novi.
- Na gorivo godišnje potrošimo i do osam milijuna eura, a ulaganjem u vozila na struju mogli bismo uštedjeti znatna sredstva – rekao je Čulo.
Moramo se početi ponašati tržišno
Gordan Kolak (Končar - elektroindustrija) podsjetio je da je Končaru u zadnjih pet godina rasla vrijednost i rast će. Zbog toga su i mirovinski fondovi, koji su osam godina u vlasničkoj strukturi te kompanije, pod pritiskom da prodaju udjele kako raste vrijednost kompanija, odnosno stvara im se pritisak da prodaju udjele. Razlog tog rasta Kolak vidi u zelenoj politici koju je 2019. donijela Europska komisija budući se nakon toga počelo ulagati u elektroenergetsku infrastrukturu.
- To je proces koji će trajati duže vrijeme, a proveli smo i strukturne prilagodbe u samoj kompaniji. Promijenili smo pristup tržištu i prodaji koristeći vlastite resurse te smo se digitalizirali. U prvih šest mjeseci vrijednost ugovorenih proizvoda nam je razini od 1,8 milijardi eura. Ugovaranje nam ide brže od realizacije pa bi knjiga narudžbi trebala rasti. U sljedeću godini ulazimo s jasnim ciljevima te ćemo morati snažno jačati kapacitete i kadrovski se osnažiti – rekao je Kolak.
Govoreći o rastu cijena energenata rekao je da je cijena struje koju je HEP plaćao na europskom tržištu bila ekstremno visoka, pa je ta državna kompanija subvencionirala potrošnju u Hrvatskoj. No smatra da u Hrvatskoj nismo svjesni realne cijene energenata. EU je donijela zeleni plan, što košta i moramo biti svjesni da imamo skuplji plin i naftu iz Rusije, a isto tako i struju iz Europe.
- Moramo osvijestiti situaciju i trebamo se početi ponašati tržišno. Nisam pobornik da se nešto subvencionira, jer je povijest pokazala da se takvi projekti propadnu. Osim toga morat ćemo investirati u razvoj elektroenergetske infrastrukture – rekao je Kolak dodajući da Končar – elektroindustrija širi kapacitete u svim svojim proizvodnjama.