Pišu: Luka Kasalo i Donatella Pauković
Jasno je da tradicionalni poslovni modeli više nisu dovoljni za rast u sve zahtjevnijem poslovnom svijetu, istaknuo je to Boris Golob, direktor tvrtke Step Ri te poslovni konzultant i predavač, na Liderovoj konferenciji o kontrolingu koja se danas održava u Hotelu Sheraton u Zagrebu. Jedan od aktualnih novih poslovnih modela jest servitizacija, koja označava isporuku proizvoda kao usluge, a ključno je da se ne naplaćuje proizvod, nego korištenje ili benefiti koji iz njega proizlaze, objasnio je Golob.
– Potrebno je pratiti model u kojem se ne prodaju isključivo proizvodi, nego i razni dugoročni korisni aspekti – dodao je Golob, napominjući da je nužna promjena fokusa s proizvoda na rješavanje problema kupca i obavljanje posla.
Za proces transformacije poslovnog modela, koji može dovesti do profitabilnosti cijelog sustava i širenja na nova tržišta, preduvjet je stvaranje novih vrijednosti i preuzimanje rizika.
– Pokretači su nove digitalne tehnologije, koje ne smiju biti u razvoju, moraju biti zrele i uhodane u proces. Važno je prepoznati nedovoljno iskorištene resurse koji imaju potencijal – rekao je Golob, dodajući da veliki problem u organizacijama predstavljaju kratkoročno razmišljanje i fokus na brze rezultate.
– Zadovoljavanje kupca je uvijek najvažnije. Ako to proizvod uspije – odlično, ako ne, potrebno je drugo rješenje i promjena poslovne strategije – zaključio je Golob.
Priprema je pola posla
A kako se konkretno provode transformacije unutar kompanija objasnili su C-level menadžeri na već tradicionalnom ‘C-panelu‘.
Milena Vušak, direktorica poslovnog razvoja u Nelt Europeu, ispričala je kako su se za promjenu izvršnog direktora koji je na toj poziciji bio 23 godine pripremali čak tri godine.
– Iako je to dugačak period, to je bilo ispravno. Kada pričamo o promjenama, ima onih koje možemo planirati, a i one koje ne možemo planirati, na primjer, pandemiju koronavirusa koja nas je zadesila preko noći. Naravno da će doći nove tehnologije i oblici poslovanja, ali za to se trebamo pripremiti – rekla je Vušak, dodajući da se u Neltu mnogo priča o promjenama.
A tako je i u tvrtki TDK Croatia, gdje se proizvode elektroničke komponente, jer, kako je objasnila Silvija Novačić, glavna financijska direktorica u TDK-u Croatia, cijelo vrijeme moraju mijenjati procese, ali i seliti lokacije proizvodnje iz jedne zemlje u drugu. Tako su, primjerice, tijekom pandemije proizvodnju selili iz Kine u Europu, dok je sada trend suprotan.
– Neki zaposlenici pružaju otpor, neki ne, ovisi o tomu kako će ta promjena utjecati na njih i njihov posao, pozitivno ili negativno. Svjesni smo promjena, ali bez njih ne ide – istaknula je Novačić.
Da uvijek postoje ljudi koji vole promjene i uživaju njima, ali i da velika većina ljudi ne voli promjene potvrđuje i iskustvo koje je podijelio Ivan Belić, supredsjednik Uprave IT tvrtke Notch.
– Bitno je da su menadžment i vodstvo spremni napraviti promjene. One su bolne i nekad nisu popularne, no nije bitno da su popularne nego ispravne – rekao je Belić.
Novačić je k tomu dodala da su otvorena komunikacija i iskrenost izuzetno važni, pogotovo u slučajevima kada netko zbog promjene izgubi radno mjesto.
Hrabrost je jedna od najvažnijih karakteristika koje lideri danas trebaju imati, napomenula je moderatorica panela Jasmina Očko. No, kako je dodala Snježana Mihalić Lohninger, glavna financijska direktorica u tvrtki Porsche Inter Auto, poznato je da će dvoje ljudi od deset prigrliti promjenu, petero će ih reći da im je ‘dobro ovako kako je‘, dok će troje ljudi uvijek pružiti veliki otpor.
– Zapravo trebamo biti svjesni da će svaka promjena donijeti otpor zaposlenika. Bilo bi iluzorno očekivati da će svi prihvatiti promjene, ali moramo znati i očekivati taj otpor. Svaka promjena izaziva emocionalnu reakciju kod ljudi – poricanje, ljutnju, prigovaranje, depresiju, a tek nakon toga dolazi prihvaćanje. Ako znamo da postoje ti stadiji, moramo proći kroz njih do prihvaćanja – objasnila je Mihalić Lohninger, dodajući da mladi danas kod promjena traže osobni cilj što im ta promjena donosi.
Lakše će se starije generacije prilagoditi mlađima nego obrnuto
U Notchu je, primjerice, prosjek starosti zaposlenika 33 godine. Dakle, većinom su to pripadnici generacije Z. Belić, pak, smatra da se generacijske razlike previše ‘pumpaju‘ kroz medije te da i kod mladih vidi kako se trude i pomiču svoje granice.
Činjenica je da su pripadnici generacije Z nestrpljivi, arogantni te ne vide svoj radni dan osam sati na jednom mjestu. To je nešto što ne možemo promijeniti, dodala je Vušak.
– Generaciji Z se trebamo prilagoditi. Tehnološki su pismeni, nestrpljivi su, žele napredovati vrlo brzo, prema istraživanjima 49 posto njih smatra da se u nekoj firmi treba zadržati od dvije do pet godina. No to nije negativno, nego će oni negdje drugdje doprinijeti, a nama će opet doći netko drugi – smatra Vušak i napominje da ih zbog novih ideja uvijek treba uklopiti u projekte.
Mlađe generacije očekuju da ih stariji kolege vode, iako starije nitko nije učio već su se učili sami, nadovezala se Mihalić Lohninger.
– Kada govorimo o promjenama, moramo prihvatiti da moramo promijeniti i sebe te nastupati s mnogo više empatije. Nekad će nakon promjena otići high performeri, onih 30 posto koji se odupiru promjenama. Morate računati s tim da ćete nekad izgubiti članove tima, ali lakše ćemo se mi prilagoditi mlađim generacijama nego oni nama – zaključila je Mihalić Lohninger.
