Niz je problema s kojima su se rukovoditelji nabave borili posljednjih nekoliko godina. Posljedice pandemije još uvijek su prisutne, a sukob u Ukrajini donio je potpuno novu paletu problema. U ovom dinamičnom okruženju ključno je da se timovi za nabavu prilagode i napreduju.
Kako nešto isporučiti, a kako pri svemu tome preživjeti? Odgovor na ovo pitanje i sada je zlata vrijedan za sve stručnjake nabave.
A kako bi pronašli odgovor na spomenuta pitanja i način za uspješno nošenje s izazovima, razgovarali smo s Jamesom Marlandom, globalnim potpredsjednikom SAP Centara izvrsnosti u nabavi.
U razgovoru za Lider povodom 18. Konferencije o nabavi, s nama podijelio vrijedne perspektive te se dotaknuo nedavnih iskustava u industriji, strategija za povećanje spremnosti za krizu i uloge digitalizacije u oblikovanju budućnosti nabave. Također, Marland je istaknuo ključne lekcije i prostor za poboljšanja u slučaju budućih kriza.
Prije svega, što mislite koji su najveći izazovi s kojima se sektor nabave susreo posljednjih godina?
- Pandemija je istaknula ranjivost globalnih opskrbnih lanaca. Lockdownovi, ograničenja putovanja i zatvaranje tvornica poremetili su protok robe i materijala, što je dovelo do nestašica i kašnjenja. A kada je ova kriza usporila, drugi vanjski čimbenici poput geopolitičke krize, vremenskih nepogoda i nedostatka radne snage nastavili su opterećivati opskrbne lance. Zadatak timovi za nabavu je odgovoriti na sve te izazove povećanjem otpornosti i bez natovarivanja dodatnih troškova svojim potrošačima.
Tradicionalni pristup nabavi podbacio je na tri načina. Prvi je imperativ smanjenja broja dobavljača radi lakšeg upravljanja i koncentracije kupovne moći. Drugi neuspjeh dogodio se zbog pretjeranog oslanjanja na lean proizvodnju i smanjenja zaliha jer su financijski direktori radije zgrtali novac nego materijal. Ova strategija je postala očita kada su se ispreplele različite krize. Treće je pooštravanje uvjeta plaćanja manjim dobavljačima u korist kupaca. Pod takvim stresom neki od njih će propasti.
S obzirom na stalnu izloženost promjenama, kako se tvrtke na njih mogu pripremiti i osigurati si spomenutu otpornost?
- Ako pogledamo tri načina kojima tradicionalna nabava nije uspjela pomoći tvrtkama u stresnim vremenima, nije dobro ponovo raditi iste stvari. No, evo tri promjene koje tvrtke mogu učiniti:
Timovi za nabavu trebali bi identificirati alternativne dobavljače u različitim regijama kako bi ublažili rizik od nestašica. Osim toga, trebali bi raditi na diverzifikaciji nabavnih izvora, uspostavljanju rezervnih proizvodnih pogona ili implementaciju alternativnih transportnih ruta.
Također, održavanje strateških zaliha kritičnih materijala štiti od iznenadnih poremećaja – i to zvuči dobro – no treba imati na umu da to zahtjeva kapital, kao i povećanje troškova skladištenja i logistike. Timovi za nabavu trebali bi analizirati povijesne podatke, tržišne trendove i obrasce potražnje kako bi identificirali koje su stavke najkritičnije te analizirati prihode u slučaju poremećaja.
Osim toga, tvrtke bi trebale zauzeti zreliji pristup u načinu na koji plaćaju svoje račune i koristiti povijesne podatke i predviđanja kako bi shvatile koji dobavljači kako financijski stoje te razmisliti o dogovoru kako bi im se pomoglo s financijama. To ne samo da je ispravna stvar, nego će nas takvi dobavljači češće izabrati. Svatko voli klijenta koji na vrijeme ili ranije plaća. Izgradnja čvrstih odnosa s dobavljačima ključna je za osiguranje otpornosti.
Koje tehnologije mogu pomoći tvrtkama u tome?
- Svi izazovi koje je donijela pandemija, trenutne krize, ali i nove krize koje će nas bez sumnje u budućnosti izložiti izazovima mogu se vezati uz tvrtke koje se previše fokusiraju na optimizaciju procesa unutar četiri zida svojih kompanija. Kritični igrači u opskrbnom lancu ne rade za vas, ne žive u vašem ERP-u. Oni su vaši dobavljači (očito), ali također i vaši transportni i logistički partneri, tvrtke koje održavaju vašu imovinu, vaše banke, vaša ugovorena proizvodnja, a u ponegdje i vladina tijela.
Jednostavno rečeno, tehnologija treba funkcionirati iznutra prema van, dopuštajući svim akterima u lancu vrijednosti da u potpunosti budu digitalno povezani. Bolji uvid u opskrbni lanac ključna je za prepoznavanje potencijalnih rizika i poduzimanje proaktivnih mjera. Timovi za nabavu trebali bi ulagati u tehnologije i sustave koji pružaju podatke u stvarnom vremenu.
Kada smo već kod tehnologije, što je sa digitalnom transformacijom. Kakva su vaša iskustva s alatima umjetne inteligencije?
- Kao što je navedeno, najveći povrati od digitalne transformacije ne proizlaze iz unutarnje transformacije, već iz vanjske transformacije. Unatoč tome, umjetna inteligencija ima veliku ulogu u kombiniranju podataka unutar tvrtke s informacijama od vanjskih partnera i javnim informacijama. Sređivanje svih ovih podataka samo je po sebi veliki izazov i tvrtke se moraju odmah usredotočiti na to. Vjerojatno već imaju zaposlenike koji kopiraju strateške dokumente, transkripte poziva i prognoze proizvodnje ravno u ChatGPT kako bi se pripremili za svoj sljedeći strateški sastanak. Baš kao i studenti na sveučilištu mog nećaka, svi ga koriste, a nitko ne priznaje.
Usput, bio sam u iskušenju da ova pitanja koja postavljate upišem ravno u ChatGPT.... Siguran sam da se članci u časopisima već generiraju iz ChatGPT-a. Moja je hipoteza da 90 posto članaka na LinkedInu već jest.
Što nabavu očekuje u budućnosti? Što mislite da će se promijeniti?
- Svi smo proživjeli mnoge cikluse. Podijelit ću jedan citat: ‘Blockchain je bila ideja koja je najviše obećavala još od komunizma‘. Ali dva tehnološka pravca kojima sam se bavio, Business Networks i AI, neće ići putem Google Glassa ili Segwaya. Vrijednost digitalnog povezivanja s dobavljačima za nabavne profesionalce je nenadmašna. Kad sam tek počeo raditi u nabavi, postojao je posao koji se zvao ‘expeditor‘ Čiji je jedini posao bio nazvati dobavljače i pitati gdje je narudžba i natjerati ih da požure. Nakon implementacije digitalnog rješenja iz Aribe (sada dio SAP-a) ta je tvrtka premjestila tu funkciju u upravljanje kategorijama, aktivnost s puno većom dodanom vrijednošću. Čak su i eliminirali naziv tog posla iz popisa radnih mjesta u HR odjelu jer im više nikada neće trebati.
Digitalno povezivanje s dobavljačima postizanja otpornosti i učinkovitosti jednako je potrebno kao i povezivanje vlastitih odjela računovodstva, proizvodnje i prodaje u ERP revoluciji 1990-ih.
Više o ovoj temi moći ćete slušati na 18. Konferenciji o nabavi u organizaciji HUND-a i tjednika Lider na kojoj će sudjelovati i James Marland. Stalna godišnja konferencija želi unaprijediti nabavnu profesiju kroz razmjenu znanja i iskustva te razmjenu najbolje etičke prakse. Cilj je poboljšanje statusa nabavne funkcije u kompanijama koji se provodi kroz ostvarenje doprinosa dodanoj vrijednosti kompanija. Konferencija će se održati 26. listopada u hotelu Hilton Garden Inn Zagreb i online, a detalje možete saznati na linku.