Jerbić: Vještinama je odzvonilo. Potrebno je poznavati sociologiju i psihologiju, ne samo matematiku i fiziku

Za svijet budućnosti u kojemu se nove tehnologije razvijaju brže nego ikad potrebna nam je, naravno, edukacija, no pitanje je kakva. Obrazujemo li danas dovoljno kvalitetnih stručnjaka koji će nas odvesti u tu budućnost bila je tema panel–rasprave na jučerašnjem G.R.I.D. forumu u organizaciji Lidera.

Za mnoge stvari danas nemam dovoljno ljudi, stoga je odgovor Lea Mršića, direktora Algebralaba, na to pitanje – ne. On smatra da bismo u prvi plan trebali staviti produktivnost i razmišljati o tome kako nam alati umjetne inteligencije poput ChatGPT-ja mogu u tome pomoći.

– Razvoj umjetne inteligencije donio je puno toga dobroga. Nakon pandemije koronavirusa i online nastave, nastavnici i studenti malo su se ‘uspavali‘. ChatGPT nas je razbudio i potaknuo na promjene – rekao je Mršić.

Mnogi strahuju kako da obrazujemo ljude za budućnost kada ne znamo što ona donosi, no Mršić je istaknuo da nismo niti prije deset godina znali kako će biti sada.

Povezivanje privrede i akademije

Kao pozitivan primjer studijskog programa koji priprema studente za izazove budućnosti tijekom konferencije istaknut  je studij primijenjene kognitivne znanosti, nastao u suradnji zagrebačkog Filozofskog fakulteta te Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Renata Geld, izvanredna profesorica na FFZG-u, objasnila je da su na programu počeli raditi prije tri i pol godine, a prvih 30 studenata krenut će na ovaj studij već ove jeseni. Osmišljen je tako da ljudi nauče komunicirati.

– Danas se mnogo govori o razumijevanju, a svuda u svijetu je problem što se jako malo komunicira između disciplina. Moramo početi ozbiljno komunicirati između disciplina i ovaj program to donosi. Spaja stručnjake u AI-ju, matematici, lingvistici, filozofiji, antropologiji, a krenuli smo od potreba poslodavaca – objasnila je Geld, uz zanimljivu napomenu da je program akreditiran upravo u trenutku kada je izašao ChatGPT.

– Povezivanje privrede i akademije vidim kao jedino rješenje za ono što imamo sada, a to je umjetna inteligencija. Već sutra će to biti nešto drugo – zaključila je Geld.

Interdisciplinarnost i kultura

S Geld se složio akademik Bojan Jerbić, redoviti profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu te voditelj Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA), dodajući da moderno obrazovanje, posebno u STEM području, nije pitanje vještina, već interdisciplinarnosti i kulture.

– STEM vještine su važne, ali one su prolazne. Odzvonilo je vještinama, potrebno je poznavati i sociologiju i psihologiju, ne samo matematiku i fiziku, pa čak i teologiju. Znanost mora imati društveni kontekst, mora imati svoje ishodište u društvu i svoj cilj u društvu – objasnio je Jerbić.

Isto tako, vremena obrazovanja ‘ex cathedra‘ su gotova i više nisu učinkovita, smatra Jerbić, te je klasično polaganje ispita prošlost.

– Studenti moraju sudjelovati u stjecanju znanja. Moramo stvoriti uvjete da studenti aktivno otkrivaju znanje. Poslodavci više nemaju ni vremena ni novca za dodatno učenje diplomiranih stručnjaka i podizanje na neku razinu kada dođu u realni sektor s fakulteta – naglasio je Jerbić.

Da kultura leži u središtu razvoja čovječanstva na kraju skupa istaknuo je akademik Leo Budin, s FER-ovog Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave, naglašavajući važnost cjeloživotnog učenja. Djeca od najranije dobi moraju biti svjesna da će učiti i stjecati znanja tijekom cijelog života, ne samo dok idu u školu, smatra Budin, također član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

– Stalno pišemo kurikule, a ništa se ne događa. Pišu se strategije, ali je pitanje kako se te strategije provode. Treba smisliti taktičke manevre kojima će se strategija ostvariti. Dakle, treba razgovarati ne o strategijama, nego o taktikama kako će se nešto učiniti – zaključio je Budin.