Pišu: Željka Laslavić i Donatella Pauković
S ciljem postizanja društveno odgovornog i održivog poslovanja, za sve velike, a od 2024. godine i sve male kompanije obveza je objavljivati nefinancijska izvješća, koja će biti ključan preduvjet za financiranje projekata. Tri čimbenika održivog financiranja, odnosno ESG izvještavanja – okolišni (environment), društveni (social) i upravljački (governance) – koji se uzimaju u obzir prilikom donošenja odluka o ulaganju bili su okosnica Liderove konferencije Održive financije.
Uzimajući u obzir društvene čimbenike, Renata Brkić, osnivačica i partnerica u Feelsgood Captal Partnersu objasnila je ciljeve fonda, koji je uz podršku Europskog investicijskog fonda u Hrvatskoj osnovan prošle godine. Fond na raspolaganju ima 30 milijuna eura za rizična ulaganja, namijenjenih poduzećima u ranim fazama razvoja, potentnih za pozitivan društveni učinak.
– U društvenom se utjecaju ne radi o servisiranju ranjivih skupina već o utjecaju nečijeg biznisa na ljude. Čekamo u svijetu prvog jednoroga, kompaniju procijenjenu na milijardu dolara, koja na pozitivan način utječe na milijardu ljudskih života – istaknula je Brkić.
Dodala je i to da trenutno u svijetu postoji 150 metoda mjerenja društvenog utjecaja, ali da kriterij najprije počinje od samih poduzetnika koji moraju odlučiti koje će kriterije uspostaviti, kako će ih mjeriti i o tome izvještavati. Trenutno u Hrvatskoj, kaže Brkić, postoji minimalno 200 projekata u raznim fazama razvoja, u kojem stoji pozitivan utjecaj pozitivno na društvo i okoliš.
Navela je i neke primjere u koje je Feelsgood ušao svojim kapitalom, poput Beona, tvrtke koja građanima pomaže da odblokiraju račune ili startupa BiteMe koji proizvodi energetske pločice od organskih sirovina iz lokalne poljoprivrede.
– Svaki projekt može imati pozitivan utjecajan ako to želite. To vam nitko ne može nametnuti već mora postojati volja da se to radi, zagovara i o tome izvješćuje – zaključila je Brkić.
Na okruglom stolu o društvenim kriterijima razgovarale su predstavnice velikih kompanija Antonija Lončar iz Erissson Nikola Tesle, Moira Homan iz Podravke te Jasminka Belačić iz Končara. Radi se o kompanijama koje već dugo podnose nefinancijske izvještaje i kojima je odgovorno poslovanje već utkano u tradiciju pa su na konkretnim primjerima podrške lokalnim zajednicama prikazale svoje viđenje korporativne društvene odgovornosti, koja se ne temelji samo na donacijama i sponzorstvima već i na cijelom lancu suradnje i podrške lokalnim dobavljačima.
Briga za okolinu
S druge strane, upravljački 'G' čimbenik ESG-a se uspostavlja s vrha i najveća odgovornost je na upravi, zaključak je izlaganja Lucie Ane Tomić, direktorice Sektora ljudskih potencijala i regulatornih poslova Wiener osiguranja VIG.
– Iako je najslabije opisan u regulativi, bez 'G'-ja nema ni 'E' i 'S' – rekla je Tomić dodajući da u obveze uprave spadaju i edukacije, donošenje dugoročne strategije i njezino komuniciranje, mijenjanje vrijednosti i kulture kompanije.
– Nije dovoljno da recikliramo i da ne printamo, već moramo pitati i što naši zaposlenici i okolina očekuju od kompanije, a čekaju nas i mijenjanje KPI-jeva u zeleno te mijenjanje opisa radnih mjesta – objasnila je Tomić uz zanimljiv navod da novi CEO-i (Chief Office Manageri) postaju Chief Empathy Officeri.
Vedran Jakšić, izvršni direktor HBOR-a, istaknuo je na panel raspravi o upravljačkim čimbenicima da HBOR u segmentu održivosti i klimatske neutralnosti ne želi biti sljedbenik, već začetnik te da već dvije godine intenzivno rade na tome.
– Uloga HBOR-a je omogućiti zelenu tranziciju što bezbolnijom za sva poduzeća, osobito za mala, uz povoljne kamatne stope i unatoč inflatornim pritiscima – rekao je Jakšić.
Da mladim generacijama sve manje znači plaća, a sve više kako se tvrtke odnose prema okolišu i društvu istaknula je na panelu Antonija Zorić, izvršna direktorica ATD Solucija. Objasnila je i da 'zeleno' nema nikakvu računicu, osim ako kamatne stope ne budu između 0 i 0,4 posto. Dakle, nema isplativosti u kratkom roku.
Neven Vranković, potpredsjednik za korporativne aktivnosti Atlantic grupe, zaključio je da bez progresivnog gospodarstva, onog koje tjera na promjenu, te bez osvještavanja i edukacije ljudi, nema niti napretka. Objasnio je da se uprava Atlantika uključuje u one projekte u kojima je povrat na investiciju iznad prosjeka, kao što je to, na primjer, ulaganje u solarizaciju.
Sve druge odluke o ulaganju u 'zelene' proizvode, pakiranja, ambalaže, recikliranje, isključivo su u nadležnosti ljudi koji upravljaju proizvodima, rekao je Vranković.
