Osim čelnih ljudi gradova koji planiraju i provode pametne projekte, na današnjoj konferenciji Smart Cities sudjelovali su i poduzetnici koji nude alate za pametna rješenja. Gradonačelnici i poduzetnici zajedno su razgovarali o implementaciji pametnih gradskih rješenja na panelu Zeleno i pametno.
Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča, rekao je da Poreč i dalje želi biti pametan grad, pa i postati još pametniji u pogledu zgradarstva, javne rasvjete, prometa, uz prilagodbu klimatskim ciljevima i edukacija građana o tome.
– Europska komisija usmjerila nas je i požurila da postanemo klimatski neutralan kontinent. To znači smanjenje emisije ugljika za 55 posto do 2030. i 95 posto do sredine stoljeća – napomenuo je Peršurić.
– Možete imati zelene projekte, ali najbitniji je onaj ljudski čimbenik. Moramo raditi na svijesti i edukaciji naših građana, a mi upravo na tome i radimo, počevši od djece, do starijih. Moj osobni moto je da treba krenuti od sebe. Kao grad nismo otok u moru, svi moramo krenuti od sebe, a kad to napravimo, ove postotke ćemo postići, što nije lako – dodao je Peršurić.
Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje, istaknuo je da su odlučili prvenstveno ići u ozelenjavanje grada i gradnju zelene infrastrukture, čime mogu smanjiti emicije CO2.– Brigu o okolišu, klimi i digitalnoj kvaliteti života treba gledati u paketu. Što se tiče digitalnih rješenja, trebaju biti ujedinjena i integrirana u veći sustav. Bilo koji papir koji trebate tražiti od grada ili županije, ako trebate autentifikaciju s e-Građanina ili platiti rečune s Keks Payom, te sve usluge moraju biti maksimalno integrirane. Ideja je da sa svoje fotelje možete obaviti i upisivanje u vrtić, prijaviti komunalni kvar ili platiti komunalne usluge – rekao je Zurovec.
Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora, ispričala je da grad, uvođenjem LED rasvjete, ima mogućnost uštede četiri milijuna kuna, međutim proces zamijene traje sporo, od osam tisuća rasvjetnih mjesta do sada je zamijenjeno tek tisuću.Najavila je i gradnju novog logističko-distributivnog centra, privatne investicije koja će se prostirati na 80 tisuća kvadrata, a centar će na svojoj velikoj površini imati solarne panele te zelenu fasadu. Također, velik dio grada pokriven je optikom.
No, dok se mnogi gradovi bave pametnim rješenjima, Škrobot je naglasila i važnost osnovnih pitanja s kojima se susreću čelnici lokalnih samouprava, poput vodovoda i odvodnje na područjima gradova.
– Treba naći nekakav balans, iskoristiti sve moguće u smjeru zelenog i digitalnog, ali ne smijemo zaboraviti ni ove velike probleme s kojima se susreću čelnici lokalnih samouprava – dodala je gradonačelnica.
Marin Gregorović, gradonačelnik Cresa, predstavio je projekt osnivanja energetske zadruge, potaknutog HEP-ovom gradnjom najveće solarne elektrane u Hrvatskoj. U Zadruzi su, osim otoka Cresa i Lošinja, članovi i 20-tak privatnih tvrtki.– Čini se danas kao luda ideja, ali kroz koju godinu bit će takvih projekata puno više na hrvatskim otocima. Cres može biti poligon za testiranje pametnih ideja, što se često poistovjećuje s aplikacijama, no treba gledati šire. Smart u kontektu otoka znači i samoodrživost, a energija je tu jedna od ključnih stvari – istaknuo je Gregorović.
– No, Okitokijem se rješavaju puno važniji problemi poput intenziviranje i poboljšanje suradnje između vrtića i roditelja, ali i educiranje roditelja o odgoju.
Platforma, između ostaloga, omogućuje praćenje troškova i štedi vrijeme na administrativne aktivnosti, a povezana je i integrirana sa smart sense sustavom za praćenje kvalitete zraka u vrtićima.