Socijalni fond za klimatsku politiku uvodi se zbog novog sustava trgovanja emisijama CO2 koji će poskupiti fosilna goriva
Zeleni i digitalni projekti bez sumnje poboljšavaju kvalitetu života u urbanim sredinama, pokazali su primjeri istaknuti na panelu ‘Gradovi u simbiozi: Socijalni aspekt urbanog razvoja i zeleni projekti‘ održanom u sklopu 11. Liderove konferencije Smart Cities. Loris Peršurić, gradonačelnik Poreča među nizom zelenih projekata u tom istarskom gradu, poput solarnih panela na svim javnim ustanovama ili električnim vozilima za tamošnje komunalce, istaknuo je Sunčani ured. Mjesto je to gdje građani Poreča mogu dobiti sve informacije oko postavljanja sunčeve elektrane na svoje krovove, počev od tehničkih pitanja, preko regulatornih do načina financiranja.
Inovativnost u kontekstu održivih zelenih politika javne uprave pokazuje primjer Čabra kojem se upravo tome otvaraju i nove prilike za turistički, a time i gospodarski rast. Antonio Dražović, gradonačelnik tog goranskog mjesta, kazao je kako je Čabar, još do prije nekoliko godina bio mjesto gdje je samo polovica stanovnika bilo priključeno na vodovodnu mrežu. Javna uprava Čabra pitanje energetske neovisnosti, a time i troškova, riješila je tako što su u dvorac gdje su smještene sve gradske službe ugrađene dizalice topline.
Uspon astroturizma
Ipak, posebnu pozornost izazvao je primjer ugradnje štedljive javne rasvjete i kakav je to donijelo neočekivani rezultat. Dražović, inače rođeni Zadranin koji se prije nekoliko godina sa suprugom doselio u Čabar, kazao je kako su na tisuću tijela javne rasvjete postavljene LED žarulje kako bi javna rasvjeta bila štedljivija i učinkovitija. To je pak smanjilo svjetlosno onečišćenje, što je Čabar uvrstilo među poželjne destinacije astroturizma. Stoga Grad razmatra otvaranje – zvjezdarnice.
Ana Juras, savjetnica u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, najavila je skorašnje uvođenje Socijalnog fonda za klimatsku politiku koji će anulirati rast cijena fosilnih goriva za ogrjev, poput loživog ulja ili plina, zbog novog sustava trgovanja emisijama ugljičnog dioksida. Alokacija za Hrvatsku iznosi 1,2 milijarde eura dok nacionalno financiranje iznosi dodatnih 420 milijuna eura. Tako će hrvatskim građanima ranjivima na energetsko siromaštvo biti na raspolaganju ukupno 1,6 milijardi eura.
Juras je najavila kako će se Ministarstvo uskoro obratiti Zajednici županija te Udruzi gradova u vezi pripremljenih mjera. – Vrlo nam je važan doprinos lokalne zajednice jer bez nje ne možemo kvalitetno planirati ove mjere – kazala je Juras. Na pitanje moderatora panela, Liderovog novinara Roka Kalafatića, mogu li i poduzetnici računati na pomoć iz Socijalnog fonda za klimatsku politiku, Juras je pojasnila da mogu računati samo mikro poduzetnici koji zapošljavaju najviše deset radnika. – Koncentrirat ćemo se na sufinanciranje vozila s nultom emisijom za poduzeća kojima će to biti viši trošak u rashodima za energiju. Nadogradnja zgrada zbog povećanja energetske učinkovitosti i ugradnja obnovljivih izvora energije i cilju smanjenja potrošnje energije također bi mogla biti sufinancirana – pojasnila je Juras.
Pametni semafori
S obzirom da su veći dio publike činili poduzetnici koji nude rješenja za gradove, gradonačelnici Peršurić i Dražović pobrojali su buduće projekte koje namjeravaju pokrenuti. Loris Peršurić kazao je kako je njegov cilj da Poreč, ima sve sadržaje kao i neki veći urbani centar i da kvaliteta života bude što veća. Konkretni primjer su nova prometna rješenja, poput pametnih semafora i raskrižja. – Gradska uprava se sve više digitalizira, želimo olakšati građanima da lakše komuniciraju s institucijama – najavio je Peršurić.
Antonio Dražović je dodao kako je digitalizacija gradske uprave Čabra išla u smjeru olakšavanja pristupa usluga. – Otvorili smo i ured za EU fondove gdje starijim sugrađanima pružamo mogućnost sufinanciranja iz europskih fondova, ako planiraju ugradnju obnovljivih izvora energije – kazao je Dražović.