Pišu: Roko Kalafatić i Tomislav Pili
Sinergije unutar i izvan poduzeća mogu biti win-win pozicija, kako za kompaniju, tako i za njezine kupce, jedan je od zaključaka panela pod nazivom ‘C-panel: Menadžment promjena‘ održanog na 11. međunarodnoj konferenciji o kontrolingu, a koji je okupio menadžere četiri hrvatske kompanije. K tome, u narednom razdoblju morat će se ostvariti ravnoteža između očekivanja zaposlenika i kompanije u kojoj radi. Moderatorica panela Jasmina Očko, konzultantica za kontroling te suosnivačica i direktorica tvrtke Kontroling Kognosko raspravu je započela pitanjem sudionicima kako njihove tvrtke koriste sinergiju u upravljanju.
Iskustva iz kompanije koju vodi iznio je Petar Thür, CEO tvrtke Zagrebačke pekarne Klara koji ističe da su velike kompanije zanimljive svim dobavljačima koje žele ući u njezin lanac dobave.
– Upitali smo se koja je to nova vrijednost koju nam novi dobavljač može donijeti? Stoga tvrtkama koje žele postati naši novi dobavljači kažemo da će dobiti priliku ako su stručniji u svom području od nas, ako nam mogu dati know-how. Danas nije dovoljno biti jeftiniji, morate biti bolji – istaknuo je Thür.
Kako izgleda sinergija u drvnoj branši pokazala je Marina Marjanović, CEO tvrtke Namještaj Mima. Toj je kompaniji uvijek bio izazov da li unutar svoje strukture imati i uslugu dostave i montaže namještaja s obzirom da su primarno proizvođač namještaja.
– Po tom pitanju, dugo smo balansirali. Na kraju smo odlučili ostvariti sinergiju s vanjskim obrtima za montažu. Oni ne trebaju brinuti o pronalaženju posla, a mi smo dobili mogućnost pružanja kvalitetne usluge kupcima – kaže Marjanović.
Strategiju sinergiju Orbico je bio prisiljen imati, naglasila je Vesna Rendulić, direktorica operacija i članica Uprave.
– Distributerska smo kompanija koja radi s niskim maržama, posebno posljednjih godina. Sinergija između distribucije i 3PL usluga osigurao nam je efikasnost: polovica naših resursa uposleno je na 3PL uslugama – kaže Rendulić.
Zanimljivo iskustvo iznio je Mate Knezović, COO Agrivija, IT tvrtke u poljoprivrednom sektoru. Izazov s kojim se suočio Agrivi bio je kako prodati svoj softver u Meksiku.
– Naš je cilj bio pronaći lokalne IT kompanije koje imaju klijente iz poljoprivrednog sektora. Kad smo ih našli, s njima smo podijelili znanje i iskustvo – kazao je Knezović dodavši kako se ovakav model pokazao odličnim jer lokalni partneri razumiju lokalne različitosti.
Knezović je posebno privukao pažnju više od 300 okupljenih iskustvom kompanije oko upravljanja ljudskim resursima, što je bila druga tema panela. Prije 2020. programeri su se u Hrvatskoj praktički plaćali ‘suhim zlatom‘, kazao je Knezović.
– Naši zaposlenici na raspolaganju su imali PlayStation, pikado, više vrsta čajeva nego što imaju u ponudi najbolji zagrebački kafići, burgere, pivo. To je otišlo u smjeru u kojem smo se pogubili – kaže Knezović.
– Rekli smo ‘dosta‘ i vratili se izvornim vrijednostima, cilju i misiji ove kompanije, a to je da je Agrivi kompanija koja mijenja način na koji se proizvodi hrana. Ako se slažeš s time, možemo dalje razgovarati oko zaposlenja. Hoćeš-nećeš – kazao je Knezović zadobivši pljesak okupljenih. Kako je poručio, IT kompanije koje neće drugačije razmišljati, propast će.
Marina Marjanović je istaknula kako će poslodavci nove generacije morati inspirirati.
– Mladi danas imaju previše izbora, a premalo motivacije. Treba im dati smisao i lideri koji to uspiju imat će rezultata – kazala je čelnica Namještaja Mima.
Petar Thür pak naglašava kako je nužno biti spreman mijenjati tim, što u Hrvatskoj često nije jednostavno s obzirom na Zakon o radu koji znatno štiti zaposlenike.
– Nužno je uložiti u promjenu, zahvaljivali smo se ljudima koji nisu bili spremni prihvatiti osnovne vrijednosti firme – kaže Thür.
Vesna Rendulić ocjenjuje da je ključna ravnoteža.
– Očekivanja zaposlenika danas su visoka, od fleksibilnosti radnog vremena, preko benefita do novog poimanja lojalnosti – ističe Rendulić.
S druge strane, poslodavci pokušavaju pronaći zaposlenike s vrijednostima koje kompanija njeguje, dodala je.
– Mislim da će doći do usklađenja očekivanja zaposlenika – zaključila je Rendulić.
‘Green‘ kontroling
Nakon panela o menadžmentu promjena, u istom tonu nastavila je Jasmina Rojko, konzultantica za ESG strategije i održivo financiranje u tvrtki Rojko & Co.
– O ESG-u se puno priča i o njemu čujete svugdje. Tako će i ostati. Danas ću pričati o tome što ESG zapravo donosi poduzeću i kako ga najbolje prihvatiti. Poduzetnike mogu svrstati u dvije grupe: jedni smatraju da sve to samo (ESG) troši vrijeme i resurse, a drugi su svjesni da cijeli svijet ide prema tome. Ako već imaju ogromnu količinu novca, klijenata i kupaca koji se kreću prema ESG-u, onda znaju da moraju i oni – smatra Rojko.
ESG je preko noći postao goruća tema, pogotovo u EU koja u tome zaista prednjači. Zašto? Odgovor je vrlo jednostavan. Jer su se resursi zadnjih 50 godina prekomjerno trošili, skoro duplo brže nego što to Zemlja može obnoviti. Danas nam se to vraća, a rizici postaju sve veći.
– Čak 74 posto izvršnih direktora smatra da će izvještaj o održivosti postati jednako bitan kao i financijski izvještaj. To puno govori. Sastavni dio kontrolinga danas se proširuje na green kontroling, a usvajanjem tih procesa stvorit ćete održivu kompaniju koja ima zdrave brojeve. Onda se otvaraju i novi vidici – dodala je Rojko.
Na nju se nadovezao Ivan Kekez, izvršni direktor tvrtke SVAM plus koji je uzvanicima približio važnost podataka za moderan menadžment.
– Projekti kontrolinga ne mogu zaživjeti u praksi ako to ne prihvati cijela kompanija. Podrška pri usvajanju novih procesa ne smije biti samo deklarativna, jer u tom slučaju do promjene neće ni doći – zaključuje Kekez.
