Čak 76 posto građana Hrvatske spremno je promijeniti svoje životne navike u budućnosti kako bi što pravilnije sortirali otpad, a 63 posto njih vjeruje da bi trebalo uvesti financijske kazne za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada. Rezultati su to istraživanja koje je provela agencija za istraživanje tržišta Improve u listopadu prošle godine. Također, tek 41 posto ispitanika je zadovoljno s organizacijom skupljanja otpada u mjestu stanovanja.
Sakupljanje otpada i njegovo pravilno odlaganje problem je s kojim se muči većina hrvatskih gradova, a velika je prepreka u pravilnom zbrinjavanju otpada i nedostatak spremnika u većim gradovima. Ovoj je prepreci, između ostalih, odlučio stati na kraj grad Varaždin koji je ugovorio isporuku ukupno 480 polu podzemnih spremnika za otpad na 96 lokacija te se planira nabava još 45 spremnika. Svi spremnici će imati kontrolirani pristup, a biti će opremljeni i senzorom koji na temelju očitane visine otpada u spremniku dojavljuje njegovu popunjenost u realnom vremenu.
Pametan je to način kako osigurati kvalitetnije zbrinjavanje miješanog komunalnog, ali i reciklabilnog otpada, no zagađenje ne dolazi samo od otpada nego je veliki problem i prenapučenost automobilima. Upravo zato je grad Varaždin pokrenuo i projekt ‘Bike to Zero‘ s vodećim partnerom, talijanskim gradom Lucca, s ciljem mijenjanja navika koje više nisu održive u gradovima, uključujući dnevnu upotrebu privatnog automobila za manja putovanja, često kraća od tri kilometra.
‒ Cilj je ovog prijedloga promijeniti ponašanje mnogih građana koji će biti u stanju cijeniti dodatne koristi povezane s uporabom bicikala u urbanim područjima, štedeći vrijeme i stres u prometu vozila i znatno cijeniti pozitivne i zdrave aspekte povezane s uporabom bicikala ‒ objasnili su iz Grada.
Varaždin također priprema i projekt DEESIRE koji je usmjeren na povećanje fleksibilnosti elektroenergetskog sustava i sustava grijanja te s ciljem olakšavanja integracije obnovljivih izvora energije bez narušavanja razine udobnosti krajnjih korisnika korištenjem rješenja koja funkcioniraju po principu prikladnog odziva potrošnje, odnosno ‘demand response (DR)‘.
Važno je istaknuti i projekt Maurice koji ima za cilj povećati otpornost i kapacitet regija u Središnjoj Europi na klimatske promjene u pogledu upravljanja gradskim vodnim resursima zajedničkim razvojem rješenja za prilagodbu klimi, baš kao i projekt InterACT Green. Ovaj projekt podijeljen je u dva dijela: uvođenje edukativnih i rekreacijskih elemenata u park šumu rijeke Drave s izraženim naglaskom na dizajn te stvaranje digitalne, interdisciplinarne, višedimenzionalne i interaktivne platforme s jakim naglaskom na sudjelovanje javnosti.
‒ Projekt pokušava zatvoriti krug između građana, donositelja odluka i stručnjaka korištenjem postojećih raznolikih digitalnih alata, spojenih na nov i inovativan način u obliku IT platforme. IT platforma će omogućiti digitalno interdisciplinarno upravljanje Park šumom Dravska, objedinjeno u jedno korisničko sučelje koje će služiti u donošenju odluka i komunikaciji između svih dioničara, za pravovremeno, izravno i održivo upravljanje. Služit će građanima koji žele posjetiti ili se informirati o ovom četverostruko zaštićenom prirodnom području međunarodnog značaja ‒ pojasnili su iz gradske uprave.
Nešto više o ovom projektu baš kao i o nadolazećim projektima grada Varaždina možete saznati na Liderovoj konferenciji Smart cities 28. ožujka na Zagrebačkom velesajmu gdje će, uz čelnike drugih hrvatskih gradova, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj održati prezentaciju u kojoj će predstaviti nekoliko realiziranih projekata te one koji tek dolaze. Pridružite nam se na konferenciji uz prethodnu prijavu.