Pišu: Jozo Knez i Anamarija Mujanović
Boštjan Koritnik, zamjenik gradonačelnika Ljubljane je na Liderovoj konferenciji ‘Smart Cities‘ predstavio pametna rješenja koja su implementirali u Ljubljani, koja bi mogla služiti kao primjer ostalim gradovima u regiji.
Koritnik je uvodno rekao kako su nekad oni učili od drugih gradova ali da ih se danas zbog odlične implementacije pametnih rješenja uspoređuje i s Bečom.
- Mi nemamo neke uzore, sve radimo za građane i tražimo dobre prakse koje će poboljšati njihove živote – rekao je Koritnik.
Uspoređujući Zagreb i Ljubljanu, Koritnik je rekao kako su oni s odvajanjem otpada počeli još 2003. godine te da su trenutno na 70 posto odvojenog otpada koji je spreman za reciklažu a da im je cilj za dvije godine doći do 75 posto.
Iako nemaju uzore, kaže kako je razmjena iskustva s drugim gradovima poželjna i potrebna kada su smart rješenja u pitanju.
Na pitanje je li lakše sva ta pametna rješenja implementirati u manjim gradovima, Koritnik kaže da možda i je, ali da veći gradovi imaju i više financijskih sredstavapa im u tu ruku može biti lakše financirati takva rješenja.
- Mi kod nas imamo mjesne zajednice koje imaju svoje predstavnike koji predlažu projekte, koji se zatim provjeravaju te se odlučuje kreću li u implementaciju ili ne – kaže Koritnik i dodaje da se tako svatko može predložiti ono što smatra potrebnim za zajednicu.
Na kraju Koritnik zaključuje kako je kontinuitet vlasti kakav postoji u Ljubljani olakotna okolnost ali da na lokalnim razinama nije bitno tko je na vlasti, već je bitno je li napravljena cesta ili kanalizacija.
Što se tiče projekata, Koritnik je istaknuo projekt plinsko parne jedinice koji vrijedi 145 milijuna eura i koji će zamijeniti upotrebu ugljena za 80 posto.
Implementacija umjetne inteligencije
Kako Liderova konferencija nastoji ići u skladu s najnovijim trendovima na tržištu, održano je i predavanje na temu primjene umjetne inteligencije u javnom prijevozu. Darijan Marčetić, voditelj je istraživanja i razvoja na projektu Analiza podataka i planiranje u javnom prijevozu primjenom umjetne inteligencije ATRON grupe istaknuo je da javni prijevoz pomaže smanjenju gužvi u prometu, smanjenju zagađenja zraka te smanjenju potrošnje energije.
Upravo zato su važni projekti u segmentu pametnog javnog prijevoza jer su moderna javna transportna vozila opremljena senzorima i komunikacijskim tehnologijama koje pametni transportni sustavi mogu koristiti za obavještavanje putnika i operatera u stvarnom vremenu o stanju u prometu.
- Senzori u vozilima u stvarnom vremenu generiraju podatke o poziciji, brzini, broju putnika, tehničkim parametrima vozila, vremenskim uvjetima, vremenima dolazaka i odlazaka vozila sa stanica - objasnio je Marčetić govoreći i da pametni javni prijevoz omogućava planiranje reda vožnje, nadzor kvalitete usluge, detekciju kritičnih situacija i obavještavanje u stvarnom vremenu.
Upravo tu mogu pomoći određeni alati umjetne inteligencije jer, kako je prikazao Marčetić u svom kratkom predavanju, modeli umjetne inteligencije se koriste za predviđanje složenih prometnih scenarija.
- Umjetna inteligencija detektira i predviđa zastoje na temelju aktualnih i povijesnih podataka - kazao je Marčetić pokazujući primjere kako umjetna inteligencija može na pojedinačnim rutama detektirati i nekoliko stotina scenarija što na kraju rezultira pronalaskom najboljeg rasporeda vožnje za javni prijevoz.
- Modeli umjetne inteligencije koji se koriste za analizu i planiranje se podvrgavaju kontinuiranom procesu samoevaluacije kako bi se ostvarila garancija kvalitete usluge - zaključio je Marčetić.