O posljedicama likvidacije Sberbanke, ali i trenutno jakoj vrućoj temi, kreiranju monetarne politike, kojoj je rat u Ukrajini dodatno pojačao kontekst razgovarali su guverneri regionalnih središnjih banaka na 10. Liderovom susretu Guverneri i bankari regije.
Kako je spomenuo Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, iako je najmlađa članica bankarske unije, Hrvatska je uspjela uvjeriti Bruxelles u osnivanje rezolucijskog plana kojim se odgovorilo na pitanje što napraviti s bankama kćerima, kada 'majka' ide u likvidaciju.
– Sberbanka je ispala dobar presedan za buduće slučajeve u Europi kojih će sigurno biti još – komentirao je Vujčić, dodajući da je na kraju sve dobro ispalo. Sberbanku je u Hrvatskoj kupio HPB.
Isti put sa Sberbankom prošla je i Slovenija. Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije istaknuo je da su u procesu ključna bila tri trenutka: podrška Bruxellesa rezoluciji i objašnjenje zašto je ona važna za financijsku stabilnost Slovenije, zatim to što je Sberbanka u Hrvatskoj i Sloveniji operirala u lokalnim okvirima pa su i svi depoziti dolazili iz lokalne sredine, a treći je bio potražnja, odnosno dobar interes tri banke u Sloveniji za kupnju Sberbanke
– Reakcija supervizora bila promptna, a naša banka koordinirala je odbor za financijsku stabilnost. Obje banke su kupljene od strane domaćih banaka i nije bilo negativnih posljedica. Danas normalno funkcionira bankarski sektor, veliki dio depozita se vratio. Agencije, banke i Centralna banka dobro su odradile posao, kao i u drugim zemljama u regiji – istaknuo je Softić.
Usporavanje rasta ove i iduće godine
Guverneri su komentirali i trenutno neizvjesnu situaciju koja može proizaći iz sukoba između Rusije i Ukrajine i to taman nakon što su se regionalna gospodarstva ili počela oporavljati ili se već potpuno oporavila od posljedica pandemije.
– Još nismo dostigli ni pred pandemijske brojke iz 2019., tako da je Makedoniji ratni sukob još veći izazov. Uz to zemlje Balkana imaju značajna ovisnost o ruskim energentima, 50 do 70 posto prirodnog plina direktno se u regiju uvozi iz Rusije u regije, više od 20 posto mineralnih gnojiva uvozi se iz Rusije i Bjelorusija, a u Srbiji čak 40 posto, tako da postoje i negativni šokovi u proizvodnji hrane – istaknula je Angelovska Bezhoska, dodajući da se inflacija u Sjevernoj Makedoniji još ne reflektira na potražnju koja je na pred pandemijskoj razini, ali postoji pritisak od strane sindikata za povećanje plaća.
– Minimalna plaća povećana je za 20 posto i Sjeverna Makedonija trenutno ima najveću razliku između minimalne i prosječne plaće u regiji, čak 60 posto, što može izazvati daljnje pritiske na potražnju – istaknula je Angelovska Bezhoska.
Senad Softić guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine, istaknuo je da će BiH morati revidirati neke parametre zbog rata i inflacije no da je bankarski sektor stabilan.
– Ekonomija je zdraviji dio BiH. Sa Rusijom najviše razmjenjujemo mineralna goriva i ulja, lani je vrijednost uvoza iznosila 630 milijuna maraka od čega je 40 posto uvoza nafta i ulje. Visoka cijena energenata imala je spiralni efekt na proizvodnju hrane – rekao je Softić.
Inflacija u BiH je u veljači iznosila šest posto, a u travnju preko deset posto te dalje raste.
– Nisam pesimist, ali bilo bi dobro da reagiramo koordinirano. Ostat ćemo ustrajni u očuvanju stabilnosti – poručio je Softić.
– Trenutno smo u fazi kada očekivanja nisu baš optimistična, ali je potrošnja i dalje jaka. Naše mjere fiskalne politike podržavaju rast plaća radnika i mirovina, a i rast turizma išao su nam na ruku. No sada se s ovim ratom situacija mijenja, postotak rasta će biti sporiji. Inflacija se ukorjenjuje, ne samo u cijene nego i očekivanja. Ulazimo u razdoblje visoke inflacije koja zahtijeva našu reakciju – kaže Vasle, koji smatra da se s njom treba boriti ubrzanjem kupovne moći, povećanjem kamatne stope i smanjem kupovine imovine.
Vasle očekuje da porast kamatnih stopa možemo očekivati prije ljeta.
Inflacija će nastaviti rasti
Kao i sve druge centralne banke u regiji, tako je i HNB revidirao svoja predviđanja za jedan postotni bod, kao i Vlada koja se smanjila očekivanje rasta sa 4,4 na 2,7 posto.
– U ovom trenutku potrošnja je i dalje dobra, ne vidimo njezino usporavanje. Inflacija će nastaviti rasti, ovo još nije vrhunac, čekamo podatke za travanj. Što će biti dalje ovisi o razvoju ratnog sukoba. Do sada rat nije imao tako veliki utjecaj na nas no što će dulje trajati, ti će učinci kumulativno biti dublji – istaknuo je Vujčić.
Objasnio je i to da, kada stopa inflacije poraste iznad neke razine od pet posto, to počinje utjecati na očekivanja i širi se među sve više skupina proizvoda pa tako iz mjeseca u mjesec u Hrvatskoj svjedočimo rastu broja proizvoda kojima cijena raste iznad pet posto. Spomenuo je ubrzani rast cijena nekretnina, istaknuvši da ih se polovica u Hrvatskoj kupuje u gotovini.
Najveće posljedice koje će Crna Gora pretrpjeti radi rata u Ukrajini osjetit će se u sektoru turizma i u stranim investicijama. Kako je istaknuo Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore, Rusi i Ukrajinci čine u toj zemlji 25 posto gostiju i donose 170 milijuna eura prihoda, što je za Crnu Goru jako puno, a Rusi su i dominantni investitori.
– Taman smo prije pandemije riješili svoje slabosti kroz deset gospodarskih mjera. Kroz fleksibilno restukturiranje, preusmjeravanje i realociranje dividende u kapital, osnažili smo bankarski sektor. Taman kad smo krenuli u daljnje jačanje, dogodila se nova kriza. Međutim, pripremili nekoliko setova smjera da zaštitimo financijski sektor, regulativni okvir za sanaciju banaka i sanacijski fond, a imamo i linije za likvidnost koje smo dobili od Europske centralne banke – istaknuo je Žugić.
Dodao je i to da je Crna Gora kao kandidatkinja za NATO i EU implementirala brojne direktive EU te očekuje da će se financijski sektor u potpunosti zaštiti, bez obzira na inflaciju koja čini čak 9,7 posto u Crnoj Gori. Zaključio je da je najveći ekonomski benefit Crne Gore trenutno – euro.